Promena etničke strukture u srpskim sredinama na KiM – albanski plan razrađen do detalja

Zauzimanje severa Kosova i promena etničke strukture u sredinama južno od Ibra - najkraće, tako izgleda plan Prištine, koji je nedavno otkrio predsednik Aleksandar Vučić. Plan Prištine je, kako je rekao, da do 2030. godine sve srpske sredine, sem Štrpca budu sa većinskim albanskim stanovništvom. Zbog toga, Beograd insistira da se što pre formira Zajednica srpskih opština.

"Izračunali su oni, video sam im ja studije i za Gračanicu i za drugo. U svima piše u kojim godinama Albanci postaju većina, Novo Brdo već za godinu i po dana. Njima je jedini cilj koji imaju zauzimanje Severa", rekao je predsednik Aleksandar Vučić. 

Krojenje takvog plana Prištine, za Srbe nije novina. Svedoče mu gotovo dve decenije. U Ugljaru kod Kosova Polja do 1999. nije bilo nijednog Albanca, a danas ih je više od Srba.

"Postoje grupe Albanaca koje su plaćene ne znam odakle i koje se pojave sa nekom količinom novca i onda oni kada reše da kupe neku kuću, taj čiju su kuću rešili da kupe taj će biti u žestokom problemu", kaže Živorad Lazić, profesor iz Ugljara kod Kosova Polja.

"Ako uzmete Brđane - to je opština koju su počeli da nastanjuju Albanci tvrdeći da pripadaju Mitrovici. Ili, uzmete Gračanicu ili Čaglavicu, tamo su Srbi masovno prodali svoja imanja posle 2004. godine i tamo se  hteli, ne hteli menja struktutra u korist Albanaca", kaže Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.

Konačna korist, kako RTS saznaje, krije se u nekoliko tačaka plana za opštine južno od Ibra. Osim otkupa srpskih imanja, podrazumeva i plansku izgradnju naselja za Albance, masovnu promenu prebivališta, upisivanje u biračke spiskove, zastrašivanja, hapšenja.

Ostanak Srba upitan je i kada im se, primera radi, zbog izgradnje auto-puta oduzme više od 200 hektara poljoprivrednog zemljišta.

"To su ljudi koji se bave poljoprivredom, ljudi koji žive od poljoprivrede i kada mu oduzmete zemlju, vi ste njega ubili. Taj pritisak neko može, neko ne može da izdrži. A mi to trpimo 18 godina", kaže Lazić.

Pomoć se očekuje od države. Predlog pojedinih analitičara je da se u južnoj pokrajini primene inicijative iz centralne Srbije i demografske i ekonomske.

"Podržati investicije, rešiti problem univerziteta i ako treba motivisati privrednike iz Srbije da prave univerzitete u srpskim sredinama jer školstvo dovodi mlade. Razvojem zdravstva, prevencije, dizanja domova zdravlja i pre svega zapošljavanjem. Nema druge politike i mislim da na tome treba insistirati", kaže Janjić.

Strategijom kojom bi opštine promenile etničku strukturu upitan bi bio njihov ulazak u ZSO  u koju mogu samo one sa srpskom većinom. Otuda, Beograd želi što skorije formiranje, a albanska strana ga odlaže već pet godina. Podstakla ga je, konačno, EU – formiranje ZSO očekuje u naredna četiri meseca.

Број коментара 23

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво