Šta je u 13 paketa koje je Vučić odneo u Zagreb?

Dvor na Uni bio je, po strukturi stanovništva, "srpsko mesto".

Prema popisu iz 1991. godine, u tom gradu živelo je ukupno 14.555 ljudi, a od toga čak 12.591 Srbin. Među ostalima su bili – 1.395 Hrvata, 311 se tada deklarisalo kao Jugosloveni, a još oko 300 kao "ostali".

Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac, komentarišući slučaj te dokumentacije za Tanjug, kaže da zna da se radi o matičnim knjigama, knjigama umrlih, rođenih, venčanih.

Kaže da su Srbi, kada su bežali 1995, spakovali opštinske knjige i nosili sa sobom, jer se iz iskustva, iz prethodnih ratova, zna da su paljene te knjige ako ostanu i onda se "ne zna ni kada je ko rođen, ni ko je s kim oženjen i sve se moralo utvrđivati putem suda".

U Srbiji je to sve, kaže Štrbac, prebačeno u elektronsku formu, a neke od tih knjiga su ranije vraćene.

Štrbac je potpuno saglasan sa tim da se sve knjige vrate tamo odakle su.

Kaže i da je video komentare u hrvatskim medijima da je to Vučićev "danajski dar" Hrvatskoj, što, po njemu, i nije daleko od istine.

"Gde su, na primer, svi ti Srbi kojih je u Dvoru na Uni bilo 99 odsto? Srba. A gde su sada? Evo vam, pa proverite gde su ti Srbi", rekao je Štrbac.

Hrvatski mediji o papirima 

Čini se da je njegovo pitanje upravo ono što povodom tih 13 paketa brine Hrvatsku.

Taj čin srpskog predsednika, prema hrvatskom portalu Dnevno, pokazuje da je on "uistinu vešt političar", koji je – na hrvatsko insistiranje o davanju informacija o nestalim Hrvatima – odgovorio "šah-mat potezom, prvi podastirući dokumente na koje odgovor treba dati Hrvatska".

HRT dokumentaciju iz Dvora na Uni vidi kao "opasan i neprijateljski" poklon, jer ti papiri, koji dokazuju da je u predratnom Dvoru na Uni, tada većinski srpskom, "možda iz perspektive Beograda mogu biti temelj za traženje naknade imovine ali i stanarskih prava".

Predavanjem te dokumentacije, zapravo se dogodilo "suprotno od onoga šta je veliki deo hrvatske nacije očekivao", te da, umesto da hrvatska diplomatija iskoristi priliku i "pritisne" Vučića da otkrije podatke o sudbini hrvatskih žrtava, priliku je iskoristio "spretni" srpski predsednik, komentariše se u Hrvatskoj.

Kada je predsedniku Srbije upućeno pitanje hoće li hrvatskoj strani dati podatke koje poseduje Srbija, a koji se tiču odbrane grada Vukovara, "budući da se u tim spisima nalazi ključ za otkrivanje sudbine nestalih Hrvata", Vučić je, podsećaju hrvatski mediji, rekao da nema problem da kaže ako je počinjem zločin i ako su ubijeni Hrvati, ali da se nada i da je u Hrvatskoj tako.

"Neću da kažem šta očekujemo od Lore i da očekujemo isti aršin i za Srbe kada je reč o suđenjima za ratne zločine, ali Srbija će učiniti sve što može da pomogne, sve ćemo uraditi i mislim da ćemo imati pomake. Ja nemam problem da kažem ako je počinjen zločin i ako su ubijeni Hrvati – da to kažem, da je počinjen zločin, ali nadam se da je i u Hrvatskoj tako", rekao je Vučić.

Ante Nazor, upravnik Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra, kaže da se upravo na tome što je Vučić doneo vidi da nema važnih pomaka, s gledišta hrvatskih interesa, te da Hrvatska čeka pre svega protokole iz vukovarske bolnice, koje je JNA odnela iz Vukovara decembra 1991.