Rasprava u EP; Mogerinijeva: Hajde da uvedemo Zapadni Balkan u EU

Šefica EU diplomatije Federika Mogerini predstavila je u Evropskom parlamentu Strategiu proširenja EU poručivši da su narodi i lideri država Zapadnog Balkana napravili jasan izbor i da se svi kreću u istom pravcu – EU integracija. Poslanici pozdravili usvajanje Strategije napominjući da su za pridruživanje tih zemalja Uniji potrebni napori s obe strane.

"Mi vam danas kažemo da je i naš izbor isti", rekla je Mogerinijeva, ocenivši da ceo Zapadni Balkan ima EU perspektivu.

Precizirala je da namerno kaže EU, a ne evropsku perspektivu, jer je taj region već deo Evrope.

"Mi delimo isto kulturno nasleđe, interese, izazove, a delićemo i zajdničku budčnost unutar naše EU", naglasila je Mogerini.

Ona je navela da je u novoj strategiji proširenja predstavljen jasan put za svih šest partnera sa Zapadnog Balkna ka konačnom ulasku u EU.

"Ovom strategijom mi nismo postavili niti cilj niti poslednji rok, već realistični vremensku odrednicu 2025. godinu kao perspektivu, a proces je zasnovan na postigntom uspehu pregovora i reformi. To je realistična perspektiva za zemlje koje trenutno pregovaraju, ali i za one koje će početi pregovore uskoro", kaže Mogerini.

Šefica EU diplomatije je podvuka da je proces pristupanja zasnovan na rezultatima rada zemalja regiona, ali i da ima jasnu političku podršku EU.

"Već smo zajedno" 

Mogerini je ocenila da su odnosi i saradnja EU i regiona danas bolji nego ikada i to u oblastima ekonomije, trgovine, bezbednosti, spoljne i bezbednone politike.

"To znači da smo mi već zajedno. To smo shvatili i pre nekoliko godina kada smo zajedno radili na rešavanju migracione krize. Tada smo bili na istoj strani problema i rešenja", kazala je Federika Mogerini.

Ona je ocenila da je "realnost to da je Zapadni Balkan evropski" i da region želi da "jasno investira u buduće članstvo u EU".

"Lideri iz regiona su već pokazali predanost i političku hrabrost da naprave neophodne reforme kako bi svoje zemlje približi na putu EU integracija", izjavila je šefica EU diplomatije.

Naglasila je da nova startegija daje "zajedničku, nedvosmislenu i konkretnu pespektivu" za EU integraciju svakog od šest partnera sa Zapadnog Balkana, na osnovu njihovih rezulatata, specifičnosti i različitih stanja.

"Ali pravac je jedan i isti je za sve. Region će ili uspeti zajedno ili podbaciti zajedno. Ne postoji mogućnost za podeljenu perspektivu iako svakoga procenjuejmo po njegovim zaslugama", objasnila je visoka prdstavnica EU.

Mogerinijeva je naglasila da je ključ procesa proširenja potreba za reformama, "ne zarad EU već zarad boljitka građana Zapadnog Balkana" kako bi oni mogli da uživaju iste stdndarde, prava i zaštitu kao i građani EU. Ona je ocenila da je poslednjih godina u regionu bilo kriza, perioda bržeg ili sporijeg napretka, ali da je apsoultno jasno da su se svih šest partnera uvek kretali napred ka EU intetegracijma.

"To sad treba održati, pokazati rezulate i proći ovaj put zajedno", poručila je Federika Mogerini. Ona je najavila mesece teškog rada u 2018. godini koja po njenim rečima može biti godina kada posao pristupanja postao nepovratan i opipljiv za sve.

"Naša poruka jeste hajde da to uradimo. Hajde da uvedemo Zapadni Balkan u EU. Ne u dalekoj budućnosti, već u našoj generaciji, na osnovu obimog rada koji smo spremeni da podelimo sa našim partnerima u regionu", zaključila je Federika Mogerini.

Poslanici pozdravili Strategiju

Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su usvajanje Strategije proširenja EU na Zapadni Balkan, napominjući da su za pridruživanje tih zemalja Uniji potrebni napori s obe strane.

Poslanici su, takođe, istakli da bez zemalja Zapadnog Balkana nema ni mira ni stabilnosti u EU.

Zapadni Balkan, okružen državama članicama EU, sada ima jasan evropski put, rekao je Franc Bogovič iz Slovenije.

On je, u debati, ipak, naglasio da pre pridruživanja Uniji, zemlje Zapadnog Balkana moraju da ispune određene kriterijume – reše se korupcije, poboljšaju vladavinu prava, uspostave regionalnu saradnju i da "imaju viziju budućnosti, a zaborave na prošlost".

Bogovič je rekao da se Zapadnom Balkanu mora intenzivnije pomoći, nego što je do sada činjeno, posebno kada je reč o mladima koji odlaze iz tih država.

Njegova koleginica iz Slovenije Tanja Fajon pozvala je vlasti u državama koje teže priključenju EU da prigrle evropske vredosti, "ne samo na rečima, već i delima".

Ona je dodala da će im EU u tome pomoći i poručila: "Zajedno smo jači".

Bivši specijalni izaslanik UN za Kosovo, poslanik Eduard Kukan iz Slovačke, smatra da je proširenje u strateškom interesu EU, ali napominje da će to zahtevati napore sa obe strane.

"Startegija sastavljena na pozitivan način" 

Izvestilac EP za Kosovo Igor Šoltes ocenio je da je Strategija EU sastavljena "na pozitivan način, u optimističnom tonu" i poručio da su vrata otvorena za dalja pristupanja.

"Pred nama je vreme novih šansi, novih prilika", rekao je Šolters.

Naveo je da bez država Zapadnog Balkana, neće biti ni mirne ni stabilne EU.

On je napomenuo da je potrebno učiniti više kako bi se reformisalo pravosuđe, vodila borba protiv korupcije, kao i da se medijima "osigura slobodan prostor da rade svoj posao".

On je, ipak, ukazao da pre pristupanja EU, sva bilateralna pitanja moraju biti rešena, kao što su granični sporovi, poput onog između Slovenije i Hrvatske.

Izvestilac EP za BiH Kristijan Dan Preda stategiju vidi kao priliku da se potvrdi predanost regionu Zapadnog Balkana i da se zemljama ponudi "verodostojna perspektiva za proširenje".

On je, ipak, naglasio da verodostojna perspektiva za njega znači "jasan vremenski okvir dat svim zemljama, a ne samo dvema zemljama".

"Moramo dati nadu zemljama regiona u vezi sa njihovom evropskom budućnošću", rekao je on.

"Dobar dan za države Zapadnog Balkana" 

Nemački parlamentarac Knut Flakenštajn kaže da je danas dobar dan za države Zapadnog Balkana, ali i za Evropsku uniju.

Za strategiju, Flakenštajn kaže da je" to znak našim prijateljima na Zapadnom Balkanu da mislimo ozbiljno, ali i znak za sve u EU da to duboko i ozbiljno shvatamo".

"Ova strategija je znak da su potrebne reforme u zemljama Zapadnog Balkana, ali i u EU da bi se integracija mogla završiti", rekao je Flakenštajn.

Istovremeno, saglasan je da treba otvoriti više poglavlja u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom, ali je zatražio da se i sa Makedonijom i Albanijom otvore pregovori do kraja ove godine.

Bugarski poslanik Sergej Stanišev kaže da, "ako ne damo verodostojnu perspektivu za puno članstvo svim zemljama, ni uloga EU globalno gledano neće više biti verodostojna".

Andor Deli, poslanik mađarskog Fidesa i član parlamentarne delegacije EU-Srbija, rekao je da "ne možemo da imamo rupe na karti Evrope".

Prava i obaveze 

On je dodao da će Mađarska učiniti sve da pomogne Srbiji i Crnoj Gori da postanu članice do 2025. godine.

Poslanica Mišel Alio Mari iz Francuske naglasila da iz članstva "proizlaze prava, ali i obaveze".

Laslo Tekeš iz Mađarske kaže da je strategija dala "novi zamah" evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pomerila ga iz, kako je rekao, "mrtvog ugla".

Ruža Tomašić iz Hrvatske, rekla je da je priključivanje Uniji važan korak za sve zemlje koje tome teže, ali i samu Uniju.

"Hoće li se to desiti 2025. nije toliko važno, koliko da li će države ispuniti sve kriterijume", naglasila je Tomašić, dodavši da se svi sporovi pre ulaska moraju razrešiti.

"Pre nego se problemi reše nema smisla spekulisati o datumu prijema", zaključila je Tomašić.

Han: Potrebna snažna politička volja

Na kraju debate, poslanicima se obratio evropski komesar za proširenje Johanes Han, koji je napomenuo da je 2025. godina kao datum za pristupanje određenih zemalja EU "indikativan", iako su pojedini poslanici govorili o njemu kao definitivnom datumu pristupanja, dok su neki čak spominjali da će sve države pristupiti Uniji do tada.

"Ako bude postojala snažna politička volja i predanost u tim državama, onda je moguće zaključiti pregovore do tada, ali to zahteva snažnu političku volju, spremnost na reforme i da se dokaže održivost mera koje tražene", rekao je Han.

Han je apelovao na poslanike da je za nastavak procesa proširenja potrebno postići određene kompromise.

"Reč je o demokratiji, a demokratija znači naći kompromis gde svako mora od nečega odustati da bi nešto dobio", rekao je Han.

On je dodao da je bitno da poslanici u svojim zemljama objasne građanima zašto je važno da zemlje Zapadnog Balkana postanu članice EU.

"A to moramo početi danas, a ne za dve-tri godine. Ili ćemo mi kao Evropljani izvoziti stabilnost, ili ćemo uvoziti nestabilnost", poručio je Han.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво