Skupština usvojila budžet za 2018. godinu

Većinom glasova (150:12) u Skupštini Srbije je usvojen Predlog zakona o budžetu za 2018. godinu, kojim su planirani prihodi u iznosu od 1.178 milijardi dinara, a rashodi od 1.207 milijardi dinara. Usvojeni i zakoni koji omogućavaju isplatu bonusa zaposlenima u sektoru bezbednosti, kao i povećanje plata i penzija u 2018. godini. Glasalo se o ukupno 31 tački dnevnog reda sednice koja je počela 6. decembra.

18.00 – Poslanici Skupštine Srbije završili rad.  

16.40 – Prošireno pravo na porodiljsko, za prvo dete 100.000 dinara.

15.30 – Od 1. januara će početi da se primenjuje nova minimalna cena rada od 143 dinara po radnom satu. Poslanici glasali i za nove olakšice za mlade koji počinju sopstveni posao.

15.00 – Usvojen zakon koji omogućuje povraćaj PDV-a i za kupovinu prvog stana koji je pod hipotekom.

14.25 – Usvojen Predlog zakona o budžetu. Aplauz u skupštinskoj sali.

13.20 – Narodna skupština će raditi i posle 18 časova, zbog potrebe da se što pre donese zakon iz dnevnog reda ove sednice, kaže predsedavajući Veroljub Arsić.

11.45 – Produžena zabrana zapošljavanja u javnom sektoru do kraja 2018. godine.

11.00 – Opozicija kritikovala podnošenje pa povlačenje amandmana vladajuće većine.

10.45 – Predlog budžeta za 2018. usvojen u načelu, sledi izjašnjavanje o amandmanima.

10.35 – Usvojene izmene Zakona o budžetu za 2017. koje će omogućiti isplatu bonusa od po 10.000 dinara zaposlenima u sektoru bezbednosti do kraja godine. Usvojene i izmene Zakona o budžetskom sistemu koje u 2018. predviđaju povećanje plata za deset odsto u javnom sektoru i pet odsto u administraciji, a povećanje penzija za pet odsto.

10.10 – Poslanici glasaju o amandmanima.

10.00 – Počela sednica Skupštine.

Posle skoro četiri sata izjašnjavanja o amandmanima, za usvajanje budžeta za iduću godinu glasalo je 150 poslanika, protiv je bilo 12, uzdržanih nije bilo, dok dva poslanika nisu glasala.

Predlogom zakona o budžetu za 2018. godinu planirani su prihodi u iznosu od 1.178 milijardi dinara, a rashodi od 1.207 milijardi dinara.

Planirani fiskalni deficit na nivou Republike za narednu godinu iznosi 0,6 odsto BDP-a odnosno 28,4 milijarde dinara, što je 40,7 milijardi dinara niže od deficita planiranog budžetom za 2017. godinu.

Budžet za iduću godinu je planiran na osnovu projekcije da će privredni rast u idućoj godini biti 3,5 odsto BDP-a, uz BDP deflator od 2,8 odsto i indeks potrošačkih cena na malo od 2,7 odsto.

Ta projekcija rasta BDP-a, pored ostalog, zasnovana je na elementu podizanja agregatne tražnje kroz povećanje plata i penzija i razvojnoj orijentaciji budžeta koja se bazira na velikom povećanju investicija.

Za kapitalne investicije predviđeno je ukupno 128,3 milijarde dinara, od čega je najviše i to 54 milijarde namenjeno infrastrukturi.

U odnosu na realizaciju u tekućoj godini, investicije će u sledećoj godini prvi put biti 30 odsto veće i iznosiće više od 180 milijardi dinara na nivou opšte države, odnosno 128 milijardi dinara na nivou Republike.

Očekuje se da prihodi budžeta od naplate poreza budu 988,6 milijardi dinara, od čega je naplata PDV-a 503,4 milijarde.

Osnovni ciljevi budžeta za narednu godinu fokusirani su na održavanje postignute makroekonomske stabilnosti i nastavak primene mera fiskalne konsolidacije, kao i dalje smanjenje učešća javnog duga u BDP-u započeto u 2016. godini.

Prioritet ostaje dalje unapređenje poreskog sistema koji stimulativno deluje na privrednu aktivnost i zapošljavanje i istovremeno obezbeđuje veću efikasnost naplate poreza i smanjenje sive ekonomije.

Fokus će biti i na jačanju stabilnosti i otpornosti finansijskog sektora, otklanjanju prepreka privrednom rastu i podizanju konkurentnosti sprovođenjem sveobuhvatnih strukturnih reformi, nastavku reformi javnih preduzeća, kao i podizanju ukupne efikasnosti javnog sektora.

Zakoni o povećanju primanja, bonusu u sektoru bezbednosti

Poslanici su usvojili i izmene Zakona o budžetskom sistemu koje, između ostalog, predviđaju u 2018. godini povećanje plata za deset odsto u javnom sektoru i pet odsto u administraciji, a povećanje penzija za pet odsto.

Takođe, produžena je zabrana zapošljavanja u javnom sektoru do kraja 2018. godine.

Izmene i dopune Zakona o budžetskom sistemu predviđaju da učešće plata i opšteg nivoa države u BDP-u bude sedam odsto, odnosno da učešće penzija u BDP-u bude do 11 odsto.

Navodi se da je planirano povećanje penzija od pet odsto fiskalno održivo i 86,6 odsto penzionera sa penzijama do 37.000 dinara imaće penziju veću od one koju su primali pre sprovođenja programa konsolidacije.

Njihovo učešće u BDP-u pašće sa 13 odsto u 2014. godini na 11 odsto u 2019. godini, što je nivo predviđen Zakonom o budžetskom sistemu. Masa penzija će se povećati za 25 milijardi dinara, što iznosi 0,5 odsto BDP-a.

Za povećanje zarada predviđen je iznos od 35 milijardi dinara.

Predviđeno je snižavanje nivoa zarada bez doprinosa na teret poslodavaca do sedam odsto BDP-a, a trenutno je učešće ovako definisanih zarada 8,3 odsto BDP-a.

Usvojene su i izmene Zakona o budžetu za 2017. godinu, koje će omogućiti da do kraja godine zaposlenima u sektoru bezbednosti bude isplaćen bonus od po 10.000 dinara.

Dopunom tog zakona omogućeno je da se isplaćuju nagrade i bonusi zaposlenima koji plate dobijaju iz budžeta Srbije, na osnovu odluke Vlade.

Kako je ranije rekao ministar finansija Dušan Vujović, dopunom tog zakona sve cifre ostaju u predviđenim okvirima rashoda planiranim za 2017. godinu.

Povećan neoporezivi deo zarade, olakšice za početnike

Neoporezivi deo zarade biće povećan za više od 3.000 dinara po zaposlenom, a početnici u biznisu imaju mogućnost oslobađanja plaćanja poreza na zaradu i to za devet radnika po firmi, utvrđeno je izmenama Zakona o porezu na dohodak građana koje je danas usvojila Skupština.

Postojeće olakšice za zapošljavanje novih radnika biće produžene i u 2018, a trebalo je da isteknu do kraja ove godine, a izmene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, koje je takođe danas usvojio parlament, predviđaju i novu olakšicu za mlade koji počinju sopstveni biznis.

Ta olakšica podrazumava oslobađanje od plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje i poreze na zarade u godini osnivanja preduzeća i u narednoj godini.

Nova rešenja počeće da se primenjuju od 1. januara 2018. godine.

Izmenama Zakona o porezu na dohodak građana precizirano je da će neoporezivi deo zarade radnika umesto 11.790 dinara, kao što je do sada bilo, biti povećan na 15.000 dinara od 1. januara 2018. godine.

Tada će početi da se primenjuje i nova minimalna cena rada koju je usaglasio Socijalno-ekonomski savet, a koja će iznositi 143 dinara po radnom satu.

To je deset odsto više nego u ovoj godini, kada je minimalna cena rada po satu iznosila 130 dinara.

Minimalnu zaradu prima oko 350.000 radnika u Srbiji koji su ove godine mesečno primali 22.620 dinara, a od 1. janara 2018. će primati za 2.202 dinara više, odnosno primaće mesečno 24.822 dinara.

Izmenama Zakona o porezu na dohodak građana predviđeno je da početnici u biznisu mogu da ostvare pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na osnovu zarade, i to se odnosi na zaradu preduzetnika i najviše devet novozaposlenih u njegovoj firmi.

Prema usvojenim izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, predviđeno je da najnižu mesečnu osnovicu doprinosa čini iznos od 35 odsto prosečne mesečne zarade u Republici, isplaćene u prethodnih 12 meseci počev od novembra u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuju i plaćaju doprinosi.

Skupština je usvojila i izmene Zakona o porezu na dobit pravnih lica koje treba da pojednostave otpis takozvanih "problematičnih kredita", odnosno nenaplativih potraživanja po osnovu kredita odobrenih fizičkim i pravnim licima.

Potvrđen zajam od Svetske banke za puteve i energetiku

Skupština je potvrdila sporazum o 100 miliona evra zajma kod Svetske banke za održavanje državnih puteva i energetsku efikasnost objekata.

Od 100 miliona evra kredita koji se odnosi na Program unapređenja efikasnosti i održivosti infrastrukture, 60 miliona evra namenjeno je za održavanje 8.000 kilometara državnih puteva prvog i drugog reda i to do 2020. godine.

Ostatak kredita od 40 miliona evra biće upotrebljen za energetsku efikasnost objekata, odnosno renoviranje 234 objekta.

Tim sredstvima biće podržan Vladin program obnove i unapređenja objekata javne namene u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite i to u cilju povećanja energetske efikasnosti i bezbednosti renoviranih objekata, a na osnovu prioriteta lokalnih samouprava na čijim se teritorijama nalaze.

Rok za povlačenje kredita je 31. decembar 2021. godine.

Skupština je potvrdila i Sporazum o zajmu sa Svetskom bankom za razvojne politike u oblasti upravljanja rizicima od elementarnih nepogoda sa opcijom odloženog povlačenja sredstva. Reč je o zajmu od 66,1 milion evra u slučaju elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa.

Ratifikovan je i Sporazum sa UN u vezi sa otvaranjem Kancelarije UN za projektne usluge u Beogradu.

Produžen rok za upis javne svojine do 2020.

Rok za podnošenje zahteva za upis javne svojine produžen je za tri godine, odnosno do 2020. godine, utvrđeno je izmenama Zakona o javnoj svojini koje je danas usvojila Skupština Srbije. Prvobitno, taj rok je bio do 31. decembra ove godine.

Zakonom o javnoj svojini uređuje se pravo javne svojine i određena druga imovinska prava Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.

Usvojene su i izmene Zakona o rokovima izmirenja komercijalnih transakcija koje treba da spreče manipulacije tokom plaćanja robe i usluga koje javna preduzeća i ustanove uzimaju od privatnog sektora.

Sve fakture u momentu izdavanja biće registrovane u jednom sistemu kako bi budžetska inspekcija u kontroli mogla da utvrdi koje su fakture izdate, a koje su isporučene.

Centralni registar faktura je sistem – baza podataka koji uspostavlja i vodi Uprava za trezor, u kojem se registruju fakture i drugi zahtevi za isplatu, koje izdaje poverilac u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora u kojima su subjekti javnog sektora dužnici.

Tako će se sprečiti monopolsko ponašanje velikih firmi prema malim i pravilo da se dug plaća mimo zakonskih rokova.

Skupština je usvojila i izmene Zakona o republičkim taksama koje će omogućiti da se sve takse nalaze na jednom mestu. Takođe, neke takse će biti ukinute, a neke objedinjene. Na primer, predviđeno je dodatno smanjenje taksa kod upotrebnih dozvola i to za oko šest odsto vrednosti radova.

Izmenjen Zakon o stečaju

Usvojene su i izmene Zakona o stečaju, koje će omogućiti bolje sprovođenje stečajnog postupka i poboljšati namirenje poverilaca, kao efikasniju borbu protiv korupcije i zloupotreba.

Precizirano je da će stečajni postupci koji do sada nisu okončani, biti okonačani po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu predloženih izmena Zakona o stečaju. 

Predviđen je rok od devet meseci za prodaju imovine preduzeća u stečaju.

Takođe, nova rešenja omogućavaju bolju naplatu poverilaca i smanjenje troškova, kao i kraće rokove za postupanje stečajnih upravnika i stečajnih sudija, a poboljšan je položaj obezbeđenih poverilaca.

Obezbeđenim poveriocima je priznato pravo učešća u odboru poverilaca, tako što će imati jednog člana u tom odboru.

Predviđeno je i da određene radnje u stečajnom postupku mogu da se preduzimaju samo uz saglasnost obezbeđenog poverioca, na primer izdavanje u zakup imovine pod hipotekom.

Takođe, i prodaja imovine pod hipotekom bez javnog postupka oglašavanja, što je do sada bilo diskreciono pravo stečajnog upravnika.

Nova rešenja predviđaju i novi način procenjivanja imovine stečajnog dužnika koju će raditi licencirani procenitelj, čime će se doprineti pravnoj sigurnosti poverilaca i ubrzati postupak unovčenja imovine na osnovu tržišne procene.

Uvodi se i posebno pravilo o ukidanju zabrane izvršenja na imovini stečajnog dužnika koja je pod hipotekom ili zalogom, uz davanje prava obezbeđenom poveriocu da je proda po pravilima koja važe za hipotekarne prodaje.

Ukoliko obezbeđeni poverilac ne uspe da proda imovinu u predviđenom roku, vraća je stečajnom upravniku da je proda kroz stečajni postupak.

Izmenama zakona se otvara prostor za izradu podzakonskih akata od kojih se očekuje da uproste procedure stečajnog zakonodavstva i ubrzaju postupak unovčavanja, izvršavanja, reorganizacije i kontrole.

Odloženo uvođenje platnih razreda za godinu dana

Uvođenje platnih razreda za zaposlene u javnim službama biće odloženo za godinu dana, odnosno do 1. januara 2019, utvrđeno je izmenama Zakona o sistemu plata u javnom sektoru koje je usvojila Skupština. 

Usvojen je i Zakon o zaposlenima u javnim službama, koji predviđa da će za isti posao u svakoj službi plata biti ista. 

Zaposlenima će se pravedno meriti učinak i na osnovu toga će moći da se napreduje. 

Predviđeno je da kvalitet i znanje budu glavni kriterijumi za zapošljavanje u javnim službama i to isključivo preko konkursa, a cilj Zakona o zaposlenima u javnim službama je i efikasna javna uprava od koje bi građani dobijali kvalitetniju uslugu.

Novim rešenjima uređuju se radni odnosi i plate zaposlenih u javnim službama.

Uvode se instrumenti za uspostavljanje funkcije upravljanja ljudskim resursima u javnim službama - kadrovski plan, konkursni postupak i vrednovanje radne uspešnosti.

Zaposleni može biti obavezan da bude stalno dostupan radi pružanja neophodnih usluga korisnicima javne službe van svog radnog vremena, ako se ukaže takva potreba, ako je posebnim zakonom utvrđena ta obaveza dostupnosti. 

Zaposleni je dužan da, po pismenom nalogu neposrednog rukovodioca, radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta ako za njih ispunjava uslove, zbog privremeno povećanog obima posla, zamene odsutnog zaposlenog ili u slučaju da na određenom radnom mestu nije zaposleno nijedno lice za šta će dobijati adekvatnu nagradu.  

Poslanici su se izjašnjavali o ukupno 31 tački dnevnog reda.

Na zakonske predloge ukupno je bilo podneto 2.317 amandmana, od čega je na budžet za iduću godinu podneto 919 amandmana. Poslanici vladajuće koalicije povukli su juče oko 300 amandmana koje su podneli na budžetske zakonske predloge. 

Poslanici su juče, trećeg dana rasprave o amandmanima, oko 17 časova potrošili predviđeno vreme od 600 minuta za raspravu o amandmanima na sve tačke dnevnog reda. Ukupno vreme za raspravu je isteklo i pre nego što su razmotreni svi amandmani na izmene Zakona o budžetskom sistemu.

Kada se stiglo do rasprave o amandmanima na predloženi budžet za iduću godinu, vreme je ostalo samo vladajućoj koaliciji i opozicionim pokretima DJB i Dveri, i to ukupno 18 minuta za te dve poslaničke grupe.

Prethodnih dana, ali i danas, opozicija je negodovala što su poslanici vladajuće koalicije podneli ogroman broj amandmana na dopunu Zakona o budžetu za 2017. i izmene Zakona o budžetskom sistemu, te što je na to potrošeno sve vreme predviđeno za raspravu o amandmanima jer su ih obrazlagali.

Upozoravali su da zbog toga neće biti vremena za raspravu o amandmanima na predloženi budžet za 2018, te da će to biti prvi put da će se najvažniji zakon koji donosi Skupština usvojiti bez rasprave.

Poslanici vladajuće koalicije kažu da i oni imaju pravo da podnose amandmane, te da rasprava o budžetu ne može da se svede na dijalog Vlade i opozicije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
2° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво