Kakva je korist od otvaranja novih poglavlja sa EU

Srbija će do kraja juna biti spremna za otvaranje pet pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom. U Briselu se trenutno razgovara o tri, ali izvesno je da će u junu biti otvorena dva poglavlja - sedam o intelektualnoj svojini i 29 o carinskoj uniji. Obe oblasti većim delom su usklađene sa evropskim pravilima.

Još se ne zna kada će biti međuvladina konferencija u Briselu i koliko ćemo poglavlja otvoriti, ali u tom procesu čuvamo ritam, ističe šefica srpskog pregovaračkog tima.

"Pet ćemo do kraja malteškog predsedavanja imati u Briselu, o njima će se voditi rasprava, ali moramo biti potpuno svesni da procedure za usvajanja dokumenata su u samoj EU jako duge, i one podrazumevaju razgovore ne samo u Briselu, već u prestonici svake od 28 država članica", kaže šefica tima Srbije za pregovore sa EU Tanja Miščević.

Strani šleperi koje viđamo na putevima Srbije odavno bi menjali trasu da nismo ubrzali carinske procedure. Samo tokom prošle godine bilo ih je 200.000 više, što je u budžetu sačuvalo do 50 miliona evra. To je samo deo posla predviđen poglavljem 29 o carinskoj uniji, zbog kojeg su pred državom važni zadaci.

"Da uvede automatizovani izvozni carinski postupak, automatizovani uvozni carinski postupak, čime će Srbija tokom ovog procesa potpuno i apsolutno da automatizuje carinsko poslovanje, da stvori bezpapirno okruženje", kaže Veselin Milošević, pomoćnik direktora Uprave carina.

Modernizacija košta - samo kompjuterizacija carinskog tranzitnog postupka kroz Srbiju, pet miliona evra.

"Dva druga postupka koja ćemo takođe automatizovati izvoz pa uvoz će koštati mnogo više, sigurno desetak i više miliona evra", kaže Milošević.

Izazove nosi i poglavlje sedam o intelektualnoj svojini. Propise smo imali i pre sto godina, ali sada moramo da ih uskladimo sa Evropom.

"Primarno je da mi štitimo intelektualnu svojinu, zbog toga da bi naši kreativni ljudi, naši novinari, pisci, kompozitori, slikari, zatim naše kompanije koje koriste žigove, patente, industrijski dizajn bili zaštićeni i da bi od svoje intelektualne svojine mogli da žive baš kao i svi drugi radnici", kaže Vladimir Marić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.

Još kad bismo smanjili stepen piraterije i krivotvorenja robe na tržištu. Evropsku uniju sada treba i da ubedimo da naš zakon može da štiti intelektualnu svojinu.

"Šta se dešava onog trenutka kad neko neovlašćeno počne da koristi žig RTS-a ili neki zaštićeni patent, ili neki industrijski dizajn, ili nešto treće što spada u intelektualnu svojinu - on krši prava titulara, i titular može da ga tuži. Naši propisi koje sada menjamo, u skladu sa tom evropskom direktivom, uređuju način na koji će sud procenjivati tu tužbu, procenjivati dokaze, određivati privremene mere, utvrđivati štetu koja je nastala zbog povrede prava", kaže Marić.

U Srbiji se radi na svim poglavljima za koje smo dobili izveštaj sa takozvanog skrininga, o spoljnim ekonomskim odnosima već se razgovara u Briselu, a još dva ekonomska, šest i 33 pred Skupštinom su Srbije.

Број коментара 14

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
18° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи