Galbrajt: Hrvatski vrh smišljeno sprečio povratak Srba

U nastavku suđenja pred Haškim sudom hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku koji se tereti za ratne zločine protiv Srba u "Oluji" 1995, svedočio je tadašnji ambasador SAD u Hrvatskoj Piter Galbrajt koji se složio s tužiocem Alenom Tajgerom da je hrvatski državni vrh smišljeno onemogućavao povratak Srba izbeglih u "Oluji".

Tužilac je u dodatnom ispitivanju svedoka čitao isečke iz transkripata iz kabineta predsednika Franje Tuđmana koji je predsedavao sastancima državnog vrha nakon "Oluje" i na kojima je dogovarano oduzimanje srpske imovine i onemogućavanje povratka u Hrvatsku Srbima bez dokumenata, sa čim se Galbrajt složio, rekavši da je to u skladu s njegoviom zapažanjima.

Sudija Alfons Ori nije dozvolio tužiocu da u dodatnom ispitivanju dovede u pitanje ključnu tezu svedoka Galbrajta da cilj same Oluje nije bio etničko čišćenje, što je suprotno tezi tužilaštva da je hrvatski državni vrh udružen u zločinačko preduzeća inicirao "Oluju" u cilju progona srpskog stanovništva iz Krajine.

Tajger je Galbrajtu postavljao pitanja o ciljevima "Oluje", na šta se pobunila odbrana Gotovine, tvrdeći da se tužiocu nije svideo pređašnji odgovor svedoka i da to želi promeniti, dodavši da se radi o pitanju koje je već postavljeno i na koje je odgovoreno.

Galbrajt je na pitanja sudije Orija rekao da u prvim fazama "Oluje" nije bilo velikih povreda humanitarnog prava i da su tih dana i on i drugi predstavnici američke ambasade obišli prihvatne centre u kojima su ljudi mogli slobodno govoriti šta misle i kritikovati hrvatske vlasti, i da se s njima dobro postupalo, što je bila razlika u odnosu na logore po BiH - Manjaču i logore Hrvatskog veća odbrane.

Galbrajt je rekao da se zaključak da Knin nije prekomerno i neselektivno gađan artiljerijom i da taj napad nije bio suprotan međunarodnom pravu zasnivao na ličnim zapažanjima i zaključcima američkih vojnih posmatrača od kojih je jedan bio artiljerac i koji su obiliazili širi rajon Knina.

Napad na Knin trajao je kratko, nije bilo velikih razaranja i izveden je u okviru zauzimanja grada, po čemu je potpuno različit od razaranja Vukovara, Sarajeva ili Dubrovnika, rekao je Galbrajt.

Drugačije stavove imali su raniji svedoci, pripadnici UN koji su isticali da su Knin i druga mesta neselektivno gađani.

Pitanje gađanja Knina bilo je prisutno na suđenju zbog teze optužbe da su optuženi odgovorni za progon stanovništva koje je neselektivnom paljbom naterano u bekstvo i odlazak iz Hrvatske.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво