Decenija od presude: BiH preti praznom tužbom?

Dvadeset šestog februara ističe rok da BiH eventualno pokrene postupak revizije tužbe protiv Srbije za genocid. Pre 10 godina, na taj dan, Međunarodni sud pravde presudio je da Srbija za genocid nije kriva. Pitanja su ima li Sarajevo nove argumente, da li su možda u postupcima pred Haškim tribunalom, ima li uopšte osnova da se taj postupak pokrene? Pred Međunarodnim sudom pravde do sada su podneta tri zahteva za reviziju i sva tri su odbačena.

Oči i očekivanja bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića upereni su u Sakiba Softića, agenta koji je vodio i prvi proces – da nađe novi argument za reviziju.

"Mislim da gospodin Softić ima i tu rešenje – da u kumulaciji novih elemenata eventualno može ići u sami meritum", smatra Izetbegović.

MSP je rekao da Srbija nije počinila genocid ni preko svojih državnih organa, ni preko svojih zvaničnika. Revizija bi podrazumevala nekoliko pretpostavki – novu činjenicu, da se zahtev pokrene najmanje šest meseci od kada se za nju saznalo ili u desetogodišnjem roku.

"Ta činjenica treba da bude od bitnog značaja za ocenu da li se Srbiji može pripisati genocid. Meni je teško da zamislim da se pojavila neka takva činjenica", kaže profesor međunarodnog prava Tibor Varadi.

Advokat Novak Lukić objašnjava da to mora da bude nova činjenica koja nije bila predmet prethodnog suđenja, a ne dokaz.

"To je vrlo rigorozan standard. To je nešto što se pojavilo kao nova činjenica tokom suđenja. Kod Karadžića, u nalazima sudskog veća, potvrđivali su samo ono što je MSP još ranije rekao – da Milošević nije imao nikakvu kontrolu nad vlastima s Pala, posebno na događaje u Srebrenici", rekao je Lukić.

Odluka o reviziji treba da dođe iz tročlanog Predsedništva BiH, koje jedino ima ustavno pravo da se bavi spoljnom politikom. Odlučuje po principu konsenzusa, koji je u ovom slučaju nemoguć zbog protivljenja makar srpskog člana. Protivio se srpski član i prvi put.

"Tužbu je formalno podneo, ne BiH niti bošnjačka strana, nego advokat. Tako da je potpuno zaobiđeno rukovodstvo tog zajedničkog Sarajeva. Ta mogućnost postoji i ovoga puta, ali sigurno je da veliki politički značaj ima što je pored srpskog predstavnika i hrvatski predstavnik Dragan Čović izrazio negativni stav", ukazuje profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Nenad Kecmanović.

Iako se ovih dana možda više nego ranije govori o potrebi da odnosi dve zemlje budu što bolji, prema mišljenju hrvatskog člana Predsedništva BiH, ranije najavljena poseta predsednika Srbije Sarajevu posle novih okolnosti je neizvesna. 

"Ne radi se tu o odnosima Srbije i BiH, jer vidite stav predstavnika RS i hrvatskog predstavnika, radi se samo o bošnjačkoj strani. A da će to loše uticati na odnose, to je van svake sumnje", rekao je Kecmanović.

Složenu situaciju usložnjava i pisanje medija da Bakir Izetbegović planira da pred Ustavnim sudom ospori Zakon o Danu RS, ali i da ospori i sam naziv Republika Srpska. U Izetbegovićevom opticaju je navodno ime "Republika Srba, Bošnjaka i Hrvata".

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 19. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво