Predsednička trka, kad pobeda nije motiv

Predsednički kandidati iz Nigerije traže diplomu da su to bili jer im takva potvrda kasnije pomaže u poslovima sa strancima. Bez obzira na to koji rezultat ostvare. U Srbiji nije retko da se uđe u predsedničku trku i osvoji manje od jedan odsto glasova. Ako pobeda nije cilj, koji su motivi političkih avanturista i laika da se uopšte kandiduju?

U video-poruci, predsednica srpskog Instituta iz Vašingtona Danijela Sremac najavljuje ulazak u trku za predsednika Srbije. Na to mesto želi i američki Srbin Vladimir Rajčić. Kao predsednički kandidati u javnosti se pominju Dušan Janjić, Saša Mirković, advokat Nenad Janković.

Nju znate kao neurohirurga, a možda je se sećate i kao kandidata Socijaldemokratskog saveza na predsedničkim izborima 2012. godine. Osvojila je 0,78 odsto, ali joj pobeda i nije bila motiv.

"Moj motiv je bio da, ako izađete u javnost, ako postanete neko koga prepoznaju na ulici, onda vaša reč ima veću težinu i onda ćete lakše doći do aparata koji su potrebni vašim pacijentima", kaže Danica Grujičić.

A Jugoslav Dobričanin, pukovnik u penziji iz Niša, i Ljiljana Aranđelović, novinarka iz Paraćina, tražili su svoje mesto na predsedničkim izborima. On 2008. kao kandidat Reformističke stranke, ona 2004. zato što joj je, tvrdi, to ponudio lider Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma.

"Na jugu Srbije se osećala ideja koju je trebalo promovisati, i to me je podstaklo da se kandidujem. A to je ideja regionalnog razvoja Srbije", kaže Dobričanin.

"Jednostavno sam htela da vidim kako izgleda s druge strane kamere, i da vidim kako izgleda učestvovati u političkom životu Srbije", ističe Ljiljana Aranđelović.

Dobričanin je osvojio 0,29 odsto, a Ljiljana Aranđelović 0,38 odsto. Ali nešto su i dobili.

"Dobio sam to što sam postao znatno prepoznatljiviji kod ljudi koji su me znali i koji me nisu poznavali", kaže Dobričanin.

"Cela ta priča oko izbora bilo je jedno zanimljivo iskustvo", kaže Ljiljana Aranđelović.

Nisu motivi samo ideje i lična promocija, kao što kažu kandidati. Postoji i verovatnoća trgovine glasovima u drugom krugu, smatra Bojan Klačar. Ipak, ulazak u trku nije jeftin: svaki kandidat mora da priloži 10.000 potpisa overenih u sudu, što košta 500.000 dinara. Svi kandidati mogu da koriste sredstva iz budžeta. To nije obavezno, ali ako hoće, za njih moraju i da garantuju.

"Zakon o finansiranju političkih aktivnosti je uveo jemstvo kao neku vrstu filtera, da ne dobijemo jedan ogroman broj kandidata kao u prošlosti, jer stavlja jedan limit da kandidati moraju da osvoje određen procenat glasova kako bi koristili sredstva iz javnih izvora", navodi Klačar.

Izborno jemstvo koje polažu kandidati jeste u visini sredstava koje dobijaju iz budžeta. Ako ne osvoje bar jedan odsto glasova – jemstvo ostaje državi. I zato autsajderi uglavnom kampanje finansiraju sami.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
15° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи