Novi sastav Vučićevog kabineta (foto i biografije)

Ukoliko je parlament izglasa, buduća Vlada Srbije imaće osam novih ministara. Predlog mandatara Aleksandra Vučića obuhvata 19 imena, od kojih će troje biti ministri bez portfelja.

Buduća vlada će imati četiri potpredsednika – to su Ivica Dačić, kao prvi potpredsednik, zatim Zorana Mihajlović, Nebojša Stefanović i Rasim Ljajić.

Što se tiče ministarskih pozicija, mandatar je predložio ukupno 19 osoba, među kojima je sedam novih imena

Ivica Dačić – Ministarstvo spoljnih poslova

Zorana Mihajlović Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Nebojša Stefanović – Ministarstvo unutrašnjih poslova

Rasim Ljajić – Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Dušan Vujović – Ministarstvo finansija

Goran Knežević – Ministarstvo privrede

Branislav Nedimović – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Aleksandar Antić – Ministarstvo rudarstva i energetike

Nela Kuburović – Ministarstvo pravde

Ana Brnabić – Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

Zoran Đorđević – Ministarstvo odbrane

Mladen Šarčević Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Zlatibor Lončar Ministarstvo zdravlja

Aleksandar Vulin Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja

Vanja Udovičić Ministarstvo omladine i sporta

Vladan Vukosavljević – Ministarstvo kulture i informisanja

Jadranka Joksimović – ministarka bez portfelja

Slavica Đukić Dejanović – ministarka bez portfelja

Milan Krkobabić – ministar bez portfelja

Biografije novih ministara u budućoj vladi

Goran Knežević

Kandidat za ministra privrede Goran Knežević rođen je 1957. godine u Banatskom Karlovcu, 1982. je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Radio je u Kombinatu "Servo Mihalj" od 1990. do 2000. i bio je generalni direktor "Servo Mihalj – Tursta" u Zrenjaninu. Izabran je 2004. za gradonačelnika i na toj funkciji u Zrenjaninu je bio u tri mandata. Tokom njegovog mandata Zrenjanin je proglašen za Grad budućnosti i najbolje mesto za investiranje u jugoistočnoj Evropi, a on za gradonačelnika sa vizijom.

Takođe, obavljao je funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Srbije od 2012, od 2014. je član Odbora direktora NIS-a.

Član je Predsedništva SNS-a, više puta je biran za poslanika u Skupštini Srbije. Oženjen je i otac je četvoro dece.

Vladimir Vukosavljević

Za ministra kulture i informisanja predložen je Vladan Vukosavljević.

Vukosavljević je 2013. godine imenovan na funkciju sekretara za kulturu Grada Beograda.

Rođen u Beogradu 1962. godine, gde je učio u Jedanaestoj gimnaziji i diplomirao na Pravnom fakultetu, a pohađao je i poslediplomske studije "Međunarodni ugovori u spoljnoj trgovini".

Radio je u spoljnoj trgovini, bavio se prodajom nekretnina, pružanjem pravnih usluga i odnosima sa javnošću.

Od 2004. godine je član Krunskog saveta porodice Karađorđević, a bio je i potpredsednik Upravnog odbora Zadužbine "Miloš Crnjanski".

Pisao je tekstove za listove Pravnik, Student i NIN, govori engleski i francuski jezik, za koji je u gimnaziji dobio nagardu Francuske alijanse na evropskom konkursu za najbolji sastav na francuskom jeziku, i koji je učio u Parizu i Dižonu, a služi se i nemačkim jezikom (bio je stipendista Gete instituta u Beogradu).

Ana Brnabić

Ana Brnabić je predložena za novu ministarku državne uprave i lokalne samouprave, a do sada je bila predsednica Upravnog odbora Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).

Poseduje MBA diplomu iz marketinga sa Univerziteta Hal, Engleska, i više od devet godina iskustva na menadžerskim pozicijama na različitim projektima međunarodnog razvoja, kao i u Vladi Srbije.

Izvršni je direktor Fondacije "Peksim" od njenog osnivanja 2010, a pored toga, angažovana je u kompaniji "Continental Wind Serbia", gde radi na realizaciji investicije vredne 300 miliona evra u vetropark u opštini Kovin.

Jedan je od osnivača konsultantske firme "Development Consulting Group". Vodila je Regionalnu stručnu grupu za komunikacije i pi-ar za "Development Alternatives Inc".

Takođe, radila je kao ekspert na USAID-ovom programu reforme lokalne samouprave u Rumuniji.

U 2013. je dobila priznanje „"Biznis dama godine" u kategoriji drušštveno odgovorno poslovanje.

Aktivno je učestvovala u osnivanju NALED-a kao viša koordinatorka USAID-ovog programa za ekonomski razvoj opština, i od tada sarađuje sa Izvršnom kancelarijom na jačanju kapaciteta.

Branislav Nedimović

Kandidat za ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine Branislav Nedimović rođen je 1977. godine u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu.

Izabran je za poslanika u Narodnoj skupštini Srbije 2004. godine i tu dužnost je obavljao do 2008. Gradonačelnik Sremske Mitrovice je bio u dva mandata – od 2008. do 2016. godine.

Član je Predsedništva SNS-a od 2016. godine. Oženjen je i ima dvoje dece.

Mladen Šarčević

Kandidat za novog ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević je generalni menadžer Obrazovnog sistema "Ruđer Bošković". Gimnaziju "Ruđer Bošković" osnovao je 2003. godine, zatim i prvu privatnu osnovnu školu istog imena, a pre nekoliko godina i Predškolsku ustanovu "Ruđer Bošković", čime je zaokružen sistem doakademskog obrazovanja.

Završio je Prirodno-matematički fakultet u Beogradu za tri godine, uz odobrenje Naučno-nastavnog veća zbog visokog proseka, a specijalizovao je oblast "Zaštita životne sredine" na Centru za multidisciplinarne studije Univerziteta u Beogradu.

Radio je u školstvu kao profesor geografije od 1979. godine, bio je direktor OŠ "Nikola Tesla" u Rakovici od 1991. godine, a rukovodio je aktivom direktora opštine Rakovica i grada Beograda u mandatu od četiri godine.

Nela Kuburović

Kandidat za ministra pravde je Nela Kuburović, dosadašnji pomoćnik ministra u Sektoru za pravosuđe, sa dugogodišnjim stažom u tom resoru.

Kuburovićeva je prethodno u Ministarstvu pravde od 2008. godine radila najpre kao savetnik za poslove Visokog saveta pravosuđa, a od aprila 2009. godine za pružžanje stručne pomoći Visokog saveta sudstva i Držžavnom veću tužžilaca.

U avgustu 2009. godine zasnovala je radni odnos u Administrativnoj kancelariji VSS kao savetnica u Sektoru za normativne poslove, a u maju 2013. godine raspoređena je na mesto načelnice Odeljenja za statusna pitanja sudija u Administrativnoj kancelariji VSS.

Za pomoćnicu ministra pravde izabrana je 1. jula 2014. godine, a u avgustu 2014. godine imenovana je za člana Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ), kao predstavnica Republike Srbije, a učestvovala je u radu sednica SEPEŽ-a.

Članica je radnih grupa Ministarstva pravde za izradu nacrta zakona i podzakonskih akata kao što su Zakon o izvrššenju i obezbeđenju, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakon o Pravosudnoj akademiji, Zakon o javnom beležžnišštvu, Zakona o sudijama, Zakona o javnom tužžilašštvu i drugim.

Kuburovićeva je bila i članica zajedničkog stručnog tima Advokatske komore Srbije i Ministarstva pravde koji je pronašao reššenja za prevazilažženje spornih pitanja povodom Zakona o javnom beležžnišštvu i pratećeg seta zakona, nakon čega su advokati prekinuli višemesečnu obustavu rada.

Zbog učestvovanja u izradi Nacrta zakona o izvrššenju i obezbeđenju, Kuburovićeva je 2016. godine dobila priznanje Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) za doprinos reformama i sprovođenju zakona u Srbiji u toku 2015. godine.

Rođena je u Sarajevu 1982, a Osnovnu školu "Milan Rakić" je završila u Beogradu, a potom i Desetu beogradsku gimnaziju.

Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirala je 2005. godine, a potom je završila poslediplomske studije na smeru za privredno pravo. 

Pravosudni ispit je položžila u julu 2008. godine, a javnobeležžnički ispit u junu 2014. godine.

Slavica Đukić Dejanović

Završila je Medicinski fakultet u Beogradu, magistrirala i doktorirala na istom fakultetu 1983. godine, odnosno 1986. godine.

Redovni je profesor i šef katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Kragujevcu.

Glavni je istraživač velikog broja kliničkih studija, naučnoistraživačkih projekata.

Član jer Socijalističke partije Srbije od njenog osnivanja 1990. godine. U pet mandata bila je poslanik u parlamentu, a od 2008. godine do 2012. godine bila je predsednik Skupštine Srbije.

Postaje vršilac dužnosti predsednika Srbije kada je Boris Tadić podneo ostavku 2012. godine, a od 2012. godine do 2014. godine bila je ministar zdravlja.

Danas je direktor Klinike za psihijatrijske bolesti "Laza Lazarević".

Milan Krkobabić

Kandidat za ministra bez portfelja je Milan Krkobabić, jedan od osnivača Partije ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS), za čijeg je predsednika izabran 2014. godine.

Krkobabić je gimnaziju i Ekonomski fakultet završio u Beogradu, a radno i stručno iskustvo sticao je radeći na finansijskim i bankarskim poslovima – od bankarskog pripravnika do direktora finansijske organizacije.

Za zamenika gradonačelnika Beograda izabran je 2008. godine i tu funkciju je obavljao do 2012. godine, kada je imenovan za direktora JP "Pošta Srbije" Beograd.

Krkobabić je 2008, 2012. i 2014. biran za odbornika grada Beograda, a 2012, 2014. i 2016. bio je biran za narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe PUPS-a u Skupštini Srbije.

Oženjen je i ima dva sina.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво