Manjine u političkom životu Srbije

Hrvatska ponovo nije dala saglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije i Evropske unije. Kao jedan od razloga navode nezastupljenost hrvatske nacionalne manjine u srpskom parlamentu koja je, tvrde, garantovana međudržavnim sporazumom iz 2004. godine. Zvaničnici poručuju - prava manjina u Srbiji se poštuju i svima je omogućeno učešće u političkom životu, Srbija je ispunila sve uslove za otvaranje poglavlja, što je i potvrdilo 27 članica Unije.

Kao argument za crveno svetlo, Hrvatska navodi sporazum od pre 12 godina. Tvrde - Srbija ne poštuje obavezu da hrvatskoj manjini osigura zastupljenost u republičkom parlamentu.

To što će u novom sazivu skupštine biti jedan poslanik iz Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, sa liste Demokratske stranke, za Hrvatsko nacionalno vijeće, nije rešenje.

"Ono nije institucionalne prirode i nije nešto što garantuje prisustvo u slučaju hrvatske manjinske zajednice u parlamentu, nego zavisi od predizbornih koalicionoh sporazuma. Smatram samo da garantovani mandati jesu ono što ispunjava duh sporazuma zaštite manjina", kaže Slaven Bačić, predsednik Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Kancelarija za ljudska i manjinska prava podseća da izborni zakoni manjinama omogućavaju da učestvuju na izborima, olakšavaju registraciju i prikupljanje glasova, kao i da manjine nemaju cenzus već prirodni prag od oko 14.000 glasova za jedno poslaničko mesto. U Srbiji, prema poslednjem popisu, živi oko 58.000 Hrvata.

Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović kaže da u slučaju samostalnog izlaska ovih stranaka na izbore, a u skladu sa onim što je do sada bio prirodni prag za ulazak u parlament, moglo bi se čak ostvariti i prisustvo većeg broja pripadnika ove manjine u parlamentu, dva do tri predstvanika.

"Odluka stranaka hrvatske nacionalne manjine da budu deo koalicije jeste deo njihove odgovornosti", kaže Paunovićeva.

Da bi hrvatska, ali i druge nacionalne manjine, imale više predstavnika u parlamentu, postoji nekoliko mogućih poteza, smatraju analitičari.

Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose smatra da Srbija problem može da reši kroz izmene u izbornom zakonodavstvu.

"Ioanko Srbija mora da radi te izmene jer su najnoviji izbori pokazali da zakonodavstvo koje je vezano za nacionalne manjine i njihove stranke, cenzus nije dobro, da ono odgovara samo brojnim manjinama kao što su Mađari, Bošnjaci i Albanci", kaže Janjić.

Na nivou Evropske unije ne postoje obavezujuće kvote za zastupljenost nacionalnih manjina u parlamentima, već svaka država članica sama kreira svoje izborno zakonodavstvo.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво