Godišnjica Briselskog sporazuma, Srbi ne odustaju od ZSO

Pre tri godine zvaničnici Beograda i Prištine potpisali su u Briselu sporazum o normalizaciji odnosa. Sporazum je bio i uslov za početak pregovora Srbije sa Evropskom unijom o članstvu. Ključna tačka i najveći, kako je ocenjeno, uspeh dogovora - fomiranje Zajednice opština sa srpskom većinom i dalje je mrtvo slovo na papiru. Srbi neće odustati ni od jedne tačke, kaže za RTS Branimir Stojanović.

Potpredsednik kosovske vlade Branimir Stojanović je, u razgovoru za Dnevnik RTS-a, rekao da su Briselskim sporazumom postignuti mir i stabilnost, i da su se nesporazumi sa ulice i mostova preselili u kancelarije.

Nesporazumi se sada tako rešavaju, situacija je sada mnogo mirnija nego što bi bila bez sporazuma u Briselu, kaže Stojanović.

Poslednji postavljeni rok za izradu Statuta Zajednice srpskih opština bio je 25. decembar prošle godine. U kosovskoj vladi ne kriju da se sa pisanjem ovog dokumenta nije ni počelo. Kao glavnu prepreku za osnivanje Zajednice srpskih opština Stojanović navodi nedovoljno političke volje u Prištini.

"Očigledno da ne postoji dovoljno volje, da EU mora da izvrši pritisak na Prištinu. Mi smo poodavno spremni, ali Priština ne želi da uradi svoj deo posla. Zato je važno da EU odblokira taj proces", kaže Stojanović.

Ističe da Srbi na Kosovu neće odustati niti od jedne stvari koja je u Briselu dogovorena.

"Zajednica je najvažnija stvar, to je instrument neophodan da bismo ovde preživeli. Mi smo toga jako svesni i zato nijedne sekunde nismo spremni da odustanemo", objasnio je Stojanović.

Komentarišući probleme sa ličnim kartama, blokadom kamiona, Stojanović kaže da se u prištinskoj štampi plasiraju teme kojima će se zamajati javnost, kako bi se skrenula pažnja sa drugih problema.

Beži se od neuspeha politike, i tu je potrebno tražiti teme kojima će se zamajati javnost, a najpopularnija je srpsko-albanski odnosi, ističe Stojanović i dodaje da se veoma malo govori o formiranju Specijalnog suda.

Prema njegovim rečima, Srbi nemaju dovoljno političkog uticaja na Kosovu i zbog toga je važno da Beograd, međunarodna zajednica, EU stoje kao garant da će se dogovor iz Brisela sprovesti.

Zajednica srpskih opština bila je jedan od glavnih razloga zbog kojih je kosovska opozicija pola godine blokirala rad skupštine i organizovala proteste. Opozicija je tražila i ocenu ustavnosti Briselskog sporazuma, a kosovski ustavni sud dao je krajem decembra prošle godine saglasnost da se nastavi osnivanje Zajednice.

Beogradski zvaničnici tvrde da je srpska strana ispunila sve obaveze iz Briselskog sporazuma i da je na Prištini da ispuni prvih šest od 15 tačaka sporazuma, od kojih je prva - osnivanje Zajednice srpskih opština.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 02. јун 2024.
25° C

Коментари

Nena
Мамурлук – како преживети дан после
Cigarete
Шта ми се догађа с организмом кад престанем да пушим?
Decija evrovizija
Дечја песма Евровизије
ablacija
Шта је превенција за изненадне болести
Gdjj
Комшије