Zagreb dalji od Brisela

Hrvatsko neizjašnjavanje Srbiji nije otvorilo poglavlje koje se, pored ostalog, odnosi na pravosuđe i prava manjina, ali je i Hrvatsku ostavilo u manjini.

Koordinatorka Nacionalnog konventa o EU Nataša Dragojlović rekla je da Hrvatska sada krši pravila i dobre običaje koji postoje u EU i ne vodi računa niti o sopstvenom kredibilitetu, a niti o onako narušenom jedinstvu EU kao celine.

"Bojim se da će Hrvatska, ako nastavi da insistira na uslovima koji nisu prethodno definisani okvirom za pregovore između Srbije i EU ostati usamljena u tom zahtevu", rekla je Dragojlovićeva.

Koliko ih takva ocena zabrinjava, tačnije ne zabrinjava najbolje govore poruke zvaničnika.

Ponovo se, ovoga puta iz parlamenta, čulo da za njihovo "da" otvaranju poglavlja traže garantovanu zastupljenost hrvatske manjine u Skupštini, ukidanje regionalne nadležnosti suda za ratne zločine i saradnju sa Hagom.

"Mislim da Hrvatska nema tu vrstu snage i moći da Srbiju zaustavlja, ali sa druge strane mislim da će konstantno biti kamen spoticanja u pregovaračkom procesu", kaže Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku.

Beograd, ipak, ohrabruje činjenica da ima podršku većine - to ne pokazuju samo prijateljski odnosi sa austrijskim šefom diplomatije ili mađarskim premijerom, čak ni isti ukus za vina sa nemačkom kancelarkom. To pokazuje, gotovo, apsolutni konsenzus u Uniji da Srbija nastavi evrointegracije.

Bivši diplomata Zoran Milivojević rekao je da postoji konsenzus, postoji interes da Srbija uđe u EU zato što je to prvi i najvažniji uslov u datim okolnostima, u situaciji u kojoj se nalazimo za punu stabilnost i bezbednost regiona, a bez Srbije to neće moći.

A takvom stavu Brisela, veruje se, kad tad moraće da se pridruži i Zagreb.

"Očekujem pregovore sa Hrvatskom i ona će morati sigurno da dodatno obrazloži ovakav svoj stav odnosno nemanje zvaničnog stava na organima EU gde se odlučuje o otvaranju pregovaračkog poglavlja 23 sa Srbijom", navela je Dragojlovićeva.

Milivojević je rekao da je sasvim sigurno da će sve te zemlje koje se slažu sa ovim vršiti određeni politički pritisak na Hrvatsku.

Prema njegovim rečima, sama činjenica da je 27 zemalja saglasno da se otvori poglavlje 23 već govori samo za sebe, to je već neka vrsta političkog pritiska.

Šta drugi u Evropi misle o hrvatskim uslovljavanjima pokazalo je prošlogodišnje usvajanje rezolucije o Srbiji, kada su svi hrvatski amandmani odbijeni ili značajno ublaženi.