utorak, 22. sep 2009, 11:22 -> 01:57
Tadić u Njujorku
Glavni strateški cilj Srbije je ulazak u Evropsku uniju i taj cilj nije izmenljiv, poručio je predsednik Tadić u izjavi za RTS iz Njujorka gde predvodi srpsku delegaciju na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Tadić na univerzitetu Kolumbija, održao predavanje na temu "Prilika u vreme krize: Konsolidovanje evropske budućnosti na zapadnom Balkanu".
Predsednik Srbije Boris Tadić, u razgovoru sa evropskim komesarom Olijem Renom u Njujorku, rekao je da je glavni strateški cilj Srbije ulazak u Evropsku uniju i da taj cilj nije izmenljiv.
U izjavi za RTS, predsednik je ocenio da deblokada prelaznog sporazuma ne zavisi od Olija Rena i Evropske komisije, već od jedne zemlje, Holandije koja ga blokira.
Najavio je da će ministar spoljnih poslova Holandije Maksim Ferhagen uskoro posetiti Srbiju i da do tada, kako je naglasio treba biti uzdržan od bilo kakvih komentara.
Sa šefom holanske diplomatije razgovarao je i mnistar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić.
Srpski predsednik je rekao da na sastanku sa Renom bilo reči i predstojećem referendumu u Irskoj, tema je bila i region, ekonomska situacija, ali i promene zakonodavstava u Srbiji.
"Naišli smo na dobru reakciju evropskog komesara, sačekaćemo neke izbore u EU, i već u oktobru i novembru imaćemo jasniju situaciju", zaključio je Tadić.
Tadić je rekao da je vodio "nekoliko nivoa razgovora" - sa regionalnim liderima, sa evropskim liderima o deblokadi pregovora sa EU i sa strateškim i budućim partnerima.
On je precizirao da je imao kratke razgovore sa predsednicima Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i predsednikom Predsedništva BiH "o bilateralnim pitanjima i otvorenim pitanjima koje treba rešiti".
Tadić je rekao da je treću grupu razgovora vodio "sa strateškim partnerima i budućim partnerima".
Predsednik Srbije rekao je da je razgovarao sa premijerom Turske Tajipom Erdoganom i da je planiran i susret sa kineskim zvaničnicima.
Predsednik Srbije održao je na univerzitetu Kolumbija predavanje na temu "Prilika u vreme krize: Konsolidovanje evropske budućnosti na zapadnom Balkanu".
Tadić će se Generalnoj skupštini UN obratiti u petak, 25. septembra.
Srbija podržava novi sporazum o klimatskim promenama
"Potreban nam je novi klimatski sporazum u 2009. godini sa jasno definisanim dugoročnim i srednjoročnim ciljevima i zadacima koji će obezbediti kontinuitet nakon 2012. godine na putu ka čistoj, zelenijoj i održivoj globalnoj ekonomiji", istakao je Tadić na sesiji u UN odžanoj u utorak.
U izjavi za RTS predsednik Srbije je rekao da je "ovo poslednja generacija, koja ima šansu da nešto učini".
Taj sporazum bi, prema njegovim rečima, trebalo da predvidi ograničenje rasta emisije štetnih materija u svim zemljama u razvoju.
On je rekao da bi sve aktivnosti u tom pravcu u zemljama u razvoju morale da imaju u vidu njihove potrebe za dostizanje održivog ekonomskog rasta i za iskorenjivanje siromaštva.
Srbija podržava novi sporazum o klimatskim promenama koji će obezbediti investicije, stimulisati inovacije i omogućiti globalno širenje tehnologija, znanja i iskustva, zaključio je Tadić, izrazivši nadu da će novi sporazum biti adekvatan odgovor na pretnju klimatskom sistemu i čovečanstvu.
Srbija je aktuelni predsedavajući Programom UN za životnu sredinu, telom svetske organizacije za pitanja životne sredine.
Predsednik Srbije u Njujorku će tokom zasedanja Generalne skupštine UN imati niz susreta sa stranim zvaničnicima.
Tadić će prisustvovati prijemu koji, povodom zasedanja Generalne skupštine priređuje američki predsednik Barak Obama.
Predsednik Srbije u ponedeljak je boravio u Klivlendu gde se sastao sa komandantom Nacionalne garde Ohaja Gregorijem Vajtom, guvernerom te države Tedom Striklendom, senatorom Džordžom Voinovićem i predstavnicima srpske dijaspore u SAD.
Govor na Kolumbiji
Tadić je, na predavanju na njujorškom univerzitetu Kolumbija na temu
"Prilika usred krize: Učvršćivanje evropske budućnosti zapadnog
Balkana", govorio o odnosima SAD i Srbije, evropskoj integraciji
Srbije i međunarodnim odnosima u svetlu globalne ekonomske krize.
Srbija teži da ima najbolje moguće odnose sa SAD i to je donelo,
kako je rekao Tadić, konkretne rezultate u smislu saradnje sa
Nacionalnom gardom Ohaja, ekonomska saradnja je veća, a američke
kompanije su vodeće po investicijama u Srbiji.
"Sve je to uokvireno američkom snažnom podrškom integraciji Srbije
u EU... To bi moglo da pokrene fazu za formulisanje nove američke
politike prema Srbiji i ostatku zapadnog Balkana koja će, nadam se,
više nego sada u uzeti u obzir interese Srbije kao centralnog
strateškog faktora stabilnosti u regionu", rekao je Tadić.
Podsećajući da Srbija ima diplomatske odnose sa Amerikom skoro 130
godina, Tadić je ocenio da je odluka administracije bivšeg
predsednika SAD Džordža Buša da prizna Kosovo unazadila proces
obnove odnosa dve zemlje nakon demokratskih promena u Srbiji, 2000.
"Nedavna poseta potpredsednika Bajdena Srbiji podstakla je obe strane
da se usredsrede na neophodni zadatak produbljivanja naših odnosa",
rekao je Tadić, ocenjujući da se time otvara put da se dve zemlje
usredsrede na oblasti u kojima mogu da tesno sarađuju.
Tadić zato smatra da će dve zemlje "zajedničkim radom na pitanjima
od obostranog interesa pozitivno doprineti stvaranju usklađenijeg
međunarodnog sistema".
Predsednik Srbije je takođe ocenio da se svet nalazi u trenutku
globalne transformacije i da ulazi u novu eru međunarodnih odnosa, a
da će "ishod globalne transformacije zavisiti od toga da li je
međunarodna zajednica spremna da ozbiljno počne sa primenom osnovnih
principa Povelje UN".
"Naš zajednički zadatak kao članica UN i odgovornih učesnika u
budućem međunarodnom sistemu jeste da otkrijemo načine kako da ti
osnovni demokratski principi mogu da postanu stabilna i trajna
politička realnost za sve. Polazna tačka je univerzalno poštovanje
međunarodnog prava", rekao je Tadić.
On je ponovio da je Srbija odlučna da postane članica Evropske
unije. "To ostaje naš glavni strateški prioritet ne samo zbog
geografije, nasleđa i ekonomskog napretka već i zato što delimo
iste vrednosti", dodao je Tadić.
Evropska vizija Srbije je, kako je rekao, komplementarna sa njenom
odlučnošću da nastavi pažljivo izbalansiranu i aktivnu spoljnu
politiku.
Srbija je, dodao je Tadić, odlučna da nastavi da tesno sarađuje sa
susedima u cilju učvršćivanja mira u regionu i uložiće još veće
napore u cilju demokratske transformacije ovog dela Evrope.
Kad je reč o saradnji sa Haškim tribunalom, Tadić je istakao da za
Srbiju "nema dileme" i da je "posvećena lociranju, hapšenju i
isporučenju preostale dvojice haških optuženika".
Govoreći o Kosovu, Tadić je podsetio da se Srbija obratila
Međunarodnom sudu pravde u Hagu za mišljenje o tom potezu kosovskih
vlasti i da je time učinila odlučujući korak u pravcu utvrđivanja
novog modela rešavanja sukoba u 21. veku.
