Читај ми!

Srpski pogled na grčku krizu

Rasplet grčke krize osim članica evrozone, željno iščekuju i zemlje u regionu, a među njima je i Srbija. Za Internet portal RTS-a o Grčkoj govore: Slobodan Marković, Đorđe Vukadinović, Jovo Bakić, Čedomir Jovanović, Ljubomir Madžar, Milivoje Mihajlović, Slobodan Marković i Ivana Nešović.

Dan nakon referenduma na kojem su Grci rekli "ne" međunarodnim kreditorima, na pitanje šta dalje, još nema odgovora. Sagovornici Internet portala RTS-a navode različite moguće scenarije za rasplet višegodišnje grčke krize.

Slobodan Marković, istoričar i profesor na Fakultetu političkih nauka, podseća da je grčki dug 2014. porastao na rekordnih 174 posto BDP-a i dodaje da što je veći dug poverilac mora više da vodi računa o dužniku, ali da su poverioci sada ti koji u rukama drže budućnost Grčke.

"Posebno je važno koje će poteze povući Evropska centralna banka, koja jedina može da spreči kolaps grčkog bankarskog sistema. Kao što je poznato, uticaj Nemačke u ECB je ključan. Najavljena smena Varufakisa je potez koji bi trebalo da zadovolji Berlin", ukazuje Marković i dodaje da samo izgradnjom poverenja na relaciji Berlin–Atina može se rešiti sadašnja kriza.

Marković ocenjuje da Grčka ima znatan uticaj na ostale balkanske zemlje.

"Ovako osakaćena ekonomskom krizom Grčka je nesumnjivi ekonomski lider Balkana. Njen ukupan nominalni BDP je i sada pet i po puta veći od srpskog, a po glavi stanovnika tri i po puta. Svako dalje urušavanje grčke ekonomije može nepovoljno delovati na ostale balkanske zemlje i u pogledu brzine evropskih integracija za zemlje zapadnog Balkana, i u pogledu nivoa stranih ulaganja za ceo region", podseća profesor FPN-a. 

Đorđe Vukadinović, politički analitičar, očekuje da dođe do kompromisa između Grčke i kreditora, ali, kako kaže, ne zbog Grčke i njenog lidera Ciprasa već da bi se sprečili dalji potresi i podele u evrozoni.

"Izjašnjavanje grčkog naroda predstavlja neku vrstu prekretnice u uređivanju odnosa u celom svetu i neku vrstu žutog kartona i strože opomene gospodarima globalnih finansija i onima koji kroje odnose u savremenom svetu", navodi Vukadinović.

Smatra da će grčka kriza uticati na Srbiju, manje u ekonomskom a više u političkom smislu i dodaje kako ne misli da je moguće formiranje nove Sirize i traganje za "srpskim Ciprasom" već, kako kaže, preispitivanje kursa srpske vlade.

Jovo Bakić, sociolog, kaže da očekuje da se nastave ucene kreditora predvođenih Nemačkom, i dodaje i kako je to nešto što je sasvim izvesno i što referendum nije mogao mnogo da promeni.

Bakić ističe da ukoliko kreditori ne ponude reprogram Grčkoj i otpišu deo duga, sasvim je moguć izlazak ove zemlje iz evrozone.

"Ja se bojim da će se tako nešto i desiti i da će Grčka izaći iz evrozone, jer kod krupnog kapitala postoji jedna izražena volja da se ne dozvoli jačanje umerene levice koju oni zovu radikalnom", smatra Bakić.

Čedomir Jovanović, predsednik Liberalno-demokratske partije, ponavlja kako je jasno da referendum sam po sebi ne može ni na koji način da reši budućnost Grčke i dodaje da najveći deo birača nije znao za šta ili protiv čega glasa.

Napominje da ostaje pitanje zašto su evropske banke i institucije toliko dugo zatvarale oči pred načinom funkcionisanja grčke države i društva, te zemlje koja je odavno smeštena u poslovicu koja meri nečiju zaduženost.

Jovanović smatra da je sasvim sigurno da populistička i demogoška politika Sirize grčku krizu neće dovesti korak bliže rešenju nego će je samo naknadno komplikovati i dodaje kako grčka kriza ne može uticati na našu državu izuzev, kako kaže, "pojavljivanja neke lokalne varijante Sirize".

Ljubomir Madžar, ekonomista, ističe da referendum svakako neće podići raspoloženje poverilaca niti će ih učiniti više blagonaklonim prema Grčkoj, koja je ovom odlukom ojačala svoje pregovaračke pozicije.

"Situacija je veoma neizvesna. Ne zna se kako će se to dalje razvijati, i verujem da to ne znaju ni oni koji su akteri i oni koji će pregovarati. Jedno je sigurno, a to je da Grcima ni od ovog odgovora neće biti dobro, kao što im ne bi bilo dobro ni da su odgovorili suprotno", smatra Madžar.

Analizirajući ekonomsku situaciju, Madžar ukazuje kako su "Grci suviše mali da bi učinili nešto veliko na svetskoj finansijskoj pozornici".

"Verujem da neće biti dramatičnih promena, to su ta mala podrhtavanja koja su sasvim razumljiva s obzirom na to šta se desilo u Grčkoj i s obzirom na događaj koji ima snažne impulse, ali ne toliko snažne da bitno poremeti tokove u svetskom finansijskom sistemu", podseća Madžar i dodaje kako ni Srbija neće osetiti posledice grčke krize.

Milivoje Mihajlović, direktor vladine Kancelarije za saradnju sa medijima, smatra da će se tek pokazati koliko će politički kapital Ciprasu koristiti u dijalogu sa Evropom i da će već danas ili sutra Evropa odgovoriti na ishod referenduma u Grčkoj.

Mihajlović podseća da situacija nije toliko dramatična kada je u pitanju sudbina EU, ali da se boji da je grčki odnos sa poveriocima promenio odnos dužnika i poverilaca i da će promeniti i uslove pod kojima se zemlje zadužuju.

Slobodan Marković, urednik u novinskoj agenciji Beta i nekadašnji dopisnik te agencije iz Atine, ističe da u praktičnom smislu, "ne" na referendumu znači da banke neće početi da rade jer nemaju gotovine i da se gomilaju gubici koji su samo u prvoj nedelji od kada su banke zatvorene, premašili milijardu evra.

"Uz to, stanovništvo ostaje bez novca, socijalne pomoći, bolnice bez lekova, privatna preduzeća počinju da gube ugovore i ne mogu da nabavljaju materijal. Isto je i u poljoprivredi, gde će kroz koji dan ili nedelju početi nestašica stočne hrane, pa se postavlja pitanje da li će biti mleka, jaja i mesa, jer i ta proizvodnja uveliko zavisi od uvoza sirovina, koji je stao", ističe Marković.

Smatra da Grčka sama sebe ne može da spase, jer, da je mogla, to bi već učinila.

"Grčku jedino može da spase 'svet', odnosno EU, pod uslovom da smogne smelosti, mašte i znanja da na nov način reši dužnički problem jer se klasična rešenja primenjena na Grčku nisu pokazala kao delotvorna", objašnjava Marković.

​Dodaje da je izvesno da će se, zbog grčke krize, zemljama-kandidatima najverovatnije odložiti prijem u EU.

"EU prvo mora da reši tu krizu i da preuredi svoj sistem da joj se takve krize ne bi ponavljale, dok ima i drugih problema od kojih je britanski samo jedan", zaključuje Marković.

 Ivana Nešović, srpska odbojkašica koja trenutno brani boje grčkog Olimpijakosa, smatra da su Grci optimističan narod koji nije sklon predaji i da će se izvući iz trenutne krize.

"Ne volim da javno iznosim svoje političke stavove ni za našu, niti za bilo koju drugu zemlju. Iskreno ne znam šta će biti i kako će se ovo odraziti na narod uopšte. Grci su optimističan narod, nisu skloni očajanju i predaji, tako da verujem da će se izvući iz svakog oblika krize. Zaista nisam primetila neke velike promene u načinu života", rekla je Nešovićeva.

Na pitanje kako će se političko-ekonomska situacija odraziti na grčki sport, Ivana je kratko rekla:

"Njima je sport na prvom mestu, tako da ne verujem da će to propasti."

 

Број коментара 9

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво