Читај ми!

Dačić: Srbija ne teži članstvu u NATO-u

Ministar Ivica Dačić rekao je da je Srbija vojno neutralna i da ne teži članstvu u NATO-u, ali istovremeno vidi prostor za dalje unapređenje saradnje u okviru mehanizma Partnerstvo za mir. Potpredsednik Parlamentarne skupštine NATO Paolo Ali rekao je da budućnost Srbije leži u EU integracijama, ali one će biti uspešna jedino ako građani Srbije budu dali punu podršku.

Dačić je, na 88. "Rouz-Rot" seminaru Parlamentarne skupštine NATO-a u Narodnoj skupštini Republike Srbije rekao da NATO prepoznaje i poštuje specifičnost Srbije u odnosu na sve ostale države članice i partnere Alijanse, prenosi Tanjug.

Prema njegovim rečima, istovremeno, Srbija prepoznaje važnost i ulogu koju NATO ima u sistemu regionalne bezbednosti, pre svega, ulogu koju ima na očuvanju mira i bezbednosti, posebno bezbednosti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji čiji je garant upravo NATO, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

"Srbija želi da bude pouzdan, odgovoran i predvidiv partner i sagovornik NATO-a u cilju zajedničkog doprinosa očuvanju mira i stabilnosti u regionu", rekao je Dačić.

Dodao je da će usvajanje Individualnog akcionog plana partnerstva (IPAP) dati poseban doprinos daljem unapređenju saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa.

"Srbija želi produbljivanje saradnje na obostranu korist, iako ne namerava da postane član NATO-a, i poštuje aspiracije za članstvo u NATO svojih suseda", kaže Dačić.

Istakao je da je regionalna saradnja jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Srbije, koja je jasno u proteklom periodu pokazala opredeljenost za negovanje dobrosusedskih odnosa i konstruktivnog dijaloga u regionu, što je preduslov za razvoj i prosperitet ovog dela Evrope.

Prema njegovim rečima, regionalna saradnja ubrzava evropske integracije Zapadnog Balkana i stvara uslove za infrastrukturno povezivanje, ekonomski napredak i poboljšanje životnog standarda stanovništva, odnosno uspešnu realizaciju političkih i ekonomskih prioriteta u regionu.

"Srbiju, kao državu koja radi na tome da postane članica EU, ohrabruje da evropske integracije Zapadnog Balkana, i pored brojnih izazova sa kojima se EU suočava, još uvek zauzimaju značajno mesto na agendi evropske politike. Zapadni Balkan jeste deo evropske zajednice i čvršće povezivanje regiona ubrzaće evropske, kao i evroatlantske integracije za zemlje regiona kojima je to prioritet", rekao je Dačić.

Konstatovao je da je Srbija, zahvaljujući reformskim procesima u svim segmentima društva, jačanjem međunarodnog poverenja u Srbiju i unapređenoj regionalnoj saradnji, postala faktor koji znatno doprinosi bezbednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, čija je dugoročna stabilnost jedan od zajedničkih prioriteta svih država u regionu.

Dačić je napomenuo da je prvi strateški prioritet Srbije članstvo u EU, o čemu postoji najširi društveni i politički konsenzus. Srbija, kako je rekao, ovaj put vidi kao istorijsku šansu za modernizaciju i promene, u skladu sa evropskim vrednostima i standardima.

Prema njegovim rečima, važne političke odluke koje je donela i koje sprovodi Vlada Srbije prepoznate su i od strane EU i u tom kontekstu očekuje se još snažnija podrška članica Unije Srbiji u ovom procesu i što skorije otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja.

Najteže poglavlje 35, jer je nedefinisano

Dačić je rekao da je na putu ka EU Srbiji najteže poglavlje 35 koje, između ostalog, obuhvata razgovore o napretku u primeni Briselskog sporazuma, jer je "dosta nedefinisano".

"Problem je u tome što je poglavlje 35 dosta nedefinisano i ni sami učesnici u tom procesi i skriningu ne znaju kada je neko zadovoljan i kada će doneti pozitivnu ili negativnu odluku", rekao je Dačić.

Podsetio je da bez rešavanja tog poglavlja, kao i poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe, bezbednosti i fundamentalna ljudska prava, Srbija neće moći da otvori druga pogljava, iako su pojedina već spremna.

"Za razliku od ostalih zemalja Srbija ima specifičan pregovarački put gde imamo paradoks da možemo da uradimo šta god hoćete, budemo šampioni evropskih vrednosti, ali ako nema napretka u pregovorima s Prištinom, onda nema napretka ni u evropskim pregovorima i to je realnost s kojom se suočavamo", ukazao je srpski šef diplomatije.

Dačić je objasnio da je spremno poglavlje 32, koji se tiče finansijske kontrole, ali ne može da bude otvoreno "jer je stav određenih zemalja, poput Nemačke, da nema otvaranja drugih poglavlja pre poglavlja 23, 24 i 35".

Istakao je da je Srbija u godini u kojoj se navršava 40. godišnjica potpisivanja Završnog akta iz Helsinkija, preuzela predsedavanje OEBS-u, i to u veoma složenom geopolitičkom trenutku. Kako je rekao, kriza u Ukrajini i oko nje dominira dnevnim redom ne samo OEBS-a, nego i drugih foruma, koji razmatraju pitanje bezbednosti u Evropi.

"Srbija poštuje teritorijalni integritet i suverenitet svih zemalja članica UN, uključujući i Ukrajinu. Uvereni smo da je krizu u Ukrajini moguće rešiti jedino mirnim putem i diplomatskim sredstvima, uz političku volju i svesrdno zalaganje svih zainteresovanih aktera", zaključio je Dačić.

Protiv formiranja kosovske vojske

"Srbija je zainteresovana za mir i stabilnost na Kosovu i Metohiji, ali je protiv formiranja vojske Kosova i o toj temi bi trebalo da se razgovara na nivou Saveta bezbednosti UN, poručio je ministar.

Dačić je, odgovarajući na pitanja istakao da je Srbija protiv formiranja vojske Kosova jer to nije u skladu sa Rezolucijom 1244 SB UN.

"To može da ima određene posledice po bezbednost u regionu zato što je svojevremeno, kada je prekinut rat na Kosovu, bilo predviđeno da na Kosovu jedine oružane snage budu međunarodne snage, odnosno Kfor", rekao je Dačić.

Dačić je podsetio da je, prilikom potpisivanja Briselskog sporazuma, premijer Srbije Aleksandar Vučić, kosovski premijer Hašim Tači, visoka predstavnica EU Ketrin Ešton i on lično boravili u sedištu NATO gde su im predstavnici te vojne organizacije dali garancije da neće biti dolaska oružanih formacija Albanaca na sever Kosova bez saglasnosti Kfora.

"To je komplikovana materija i mislimo da bi o tome trebalo da se razgovara na nivou Saveta bezbednosti UN. To (formiranje vojske Kosova) se ne želi jer se smatra da to više nema veze s materijom i da je to samostalna stvar koju uređuje vlast u Prištini. To je tema oko koje postoje nesaglasnosti", rekao je Dačić i ponovio da je Srbija zainteresovana za mir i stabilnost na KiM i nastavak dijaloga s Prištinom.

Ali: Budućnost Srbije u evroatlantskim integracijama

U obraćanju na "Rouz-Rot" seminaru, potpredsednik Parlamentarne skupštine NATO Paolo Ali je poručio da čvrsto veruje da budućnost Srbije leži u evroatlantskim integracijama, ali da je na srpskom narodu da odluči kakva će mu biti budućnost u evroatlantskoj oblasti.

"Možete da budete deo evroatlantske porodice na mnogo različitih načina. Danas su vaša vlada i parlament čvrsto posvećeni članstvu Srbije u EU dok, nasuprot tome, nije izgledno da Srbija želi da postane članica NATO, bar ne u skorijoj budućnosti. I to nije nikakav problem", rekao je Ali.

Konstatujući da građane Srbije brine kako bi članstvo u Evropskoj uniji i, eventualno NATO, uticalo na nezavisnost Srbije i njene spoljnopolitičke odluke, Ali je istakao da "kakva god bude bila budućnost Srbije u okviru evroatlantskih integracija, tome građani Srbije treba da pruže punu podršku jer, u protivnom, taj proces neće uspeti".

"Bila bi greška da njihove brige i pitanja guramo pod tepih. Na njih treba odgovoriti potpuno transparentno i potkrepljeno činjenicama", smatra potpredsednik Parlamentarne skupštine NATO.

Podsećajući na dobru saradnju između Srbije i NATO, koja je počela 2001, Ali je poručio da veruje da su kroz program "Partnerstvo za mir" Srbija i ta vojna organizacija našli dobru platformu za dijalog kako taj odnos treba da se razvija u godinama koje slede.

Govoreći o značaju današnjeg seminara, Ali je ocenio da ovaj skup dolazi u veoma važnom trenutku, kada Evropa prolazi kroz jedno od najopasnijih perioda u svojoj skorašnjoj istoriji.

 

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво