Читај ми!

Završena rasprava o amandmanima na medijske zakone

Narodni poslanici raspravljali o ukupno 217 amandmana podnetih na tri medijska zakona - o javnom informisanju, elektronskim medijima i javnim medijskim servisima.

20.23 - Poslanici Skupštine Srbije završili su pretres svih 217 amandmana na set medijskih zakona, o kojima će se, kao i o zakonskim rešenjima iz oblasti privrede, izjasniti sutra.

14.43 - Tasovac: Otvaranje šest regionalnih javnih servisa neodrživo sa ekonomske tačke jer smo i ovo jedva uspeli da isfinansiramo.  

11.30 - Burna rasprava Borislava Stefanovića (DS) i Zorana Babića (SNS) o autocenzuri. 

10.05 - Poslanici počeli raspravu o amandmanima na medijske zakone.

Poslanici Skupštine Srbije završili su pretres svih 217 amandmana na set medijskih zakona, o kojima će se, kao i o zakonskim rešenjima iz oblasti privrede, izjasniti sutra.

Poslanici će se izjasniti o Predlogu zakona o privatizaciji, izmenama Zakona o stečaju i izmenama Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre, kao i o predloženim zakonima o javnom informisanju, o elektronskim medijima i o javnim medijskim servisima

Ministar za kulturu i informisanje Ivan Tasovac rekao je da se nada da će poslanici sutra usvojiti set medijskih zakona i zahvalio im se na konstruktirnoj raspravi.

"Neki trenuci ove rasrpave u pojedinostima su bili daleko lakši nego rasprava koju smo vodili sa premijerom tokom pripreme zakona, posebno oko televizijske takse, on je bio izuzetno protiv toga. Činjenice koje nam je predočila stručna javnost i dobra evropska praksa rezutlirali su da ovog trenutka imamo u predlogu zakona taksu", rekao je ministar na kraju rasprave.

On je podsetio da se na momenat izgubilo iz vida da se radi o setu reformskih zakona i naglasio da zakon o javnom informisanju i međima, kao krovni zakon, predviđa da država izlazi iz medija, definše javni interes, transparentnu vlasničku strukturu, a da zakon o medijima stvara preduslove za digitalizaciju.

Tu je i zakon o javnim medijskim servisima i taj set će stvoriti okvir za daleko kvalitetnije informisanje, da se građanima omogući daleko kvalitetnije informisanje a pripadnicima medijske zajednice, odnosno novinarima, bolji uslovi za rad, rekao je Tasovac u završnoj reči.

Usvajanjam seta medijskih zakona, koji se donose posle 11 godina, obezbeđuje se pravovremeno, istinito, potpuno i nepristrasno informisanje i izlazak države iz medija do sredine iduće godine.

Zakon o javnom informisanju i medijima je krovni zakon, definisan je izlazak države iz medija, odnosno rok za privatizaciju - 1. jul naredne godine i obaveza da pet godina taj medij zadrži istu delatnost.

Zakonskim rešenjima predviđen je i prelazak sa plaćanje pretplate za javni servis RTS i RTV na taksu koja ne bi trebalo da bude veća od 500 dinara.

Kada je reč o privrednim zakonima, Predlog zakona o privatizaicji i izmene i dopune Zakona o stečaju trebalo bi da otkoče privatizaciju 584 preostale društvene i državne firme.

Rok za transformaciju tih preduzeća u privatnu imovinu je 31. decembar 2015. godine, a te 584 firme prave državi direktne troškove od 800 miliona dolara na godišnjem nivou.

Cilj izmena Zakona o stečaju je povećanje transparentnosti i sprečavanje zloupotreba kod automatskog stečaja i povećanje prava poverilaca koji su do sada imali sekundarnu ulogu u tom procesu.

Predlog izmena i dopuna Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre predviđa minimalne i tehničke izmene o kojima posalnici nisu ni raspravljali.

Početak sednice obeležila je i rasprava šefa Poslaničke grupe DS-a Borislava Stefanovića i šefa Poslaničke grupe SNS-a Zorana Babića o autocenzuri i oceni poslanika vladajuće stranke da je u vreme vlasti demokrata "jedna gospođa" smenjivala urednike i kontrolisala medije.

Gospođa koja je, navodno, smenjivala urednike sada je u vašem taboru i kontroliše sve medije i sekunde, reagovao je Stefanović.

Poslanik Nove stranke Zoran Živković smatra da je autocenzura posledica cenzure i napominje da u Srbiji nema cenzure, već torture nad medijima i građanima.

Poslanik SNS-a Vladimir Đukanović smatra da je važeći Zakon o informisanju uveo potpunu cenzuru medija i navodi da je autocenzuru nemoguće regulisati zakonom.

Šef poslaničke grupe NDS-a Marko Đurišić smatra da će se zbog toga što medijski zakoni predviđaju privatizaciju lokalnih medija, ali i Politike i Večernjih novosti, u narednih godinu dana, novinari osećati manje slobodno da pišu i da će biti podložniji autocenzuri.

Pojedini poslanici su iskazali zabrinutost zbog mogućnosti da neće postojati interesovanje za privatizaciju nekih medija, što bi u koracima koji potom slede moglo da znači i gašenje tog medija.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво