Od Evrope do Batrovaca

Najveća korist od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju je to što otvara vrata Srbiji i drugim zemljama zapadnog Balkana na tom putu, smatraju gosti emisije Oko. Ulaskom u EU Hrvatska napušta CEFTA sporazum, što će našim izvoznicima omogućiti da budu konkuretniji na tom i evropskom tržištu.

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju otvara vrata Srbiji i drugim zemljama zapadnog Balkana na tom putu, smatraju gosti emisije Oko.

Ovde možete pogledati/preuzeti emisiju Oko

Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić smatra i da se datum koji je Srbija toliko dugo čekala sada naglo približio kao i da je praktično sa ulaskom Hrvatske neminovno da i ostatak zapadnog Balkana stane u red pred vrata Evropske unije.

Simić kaže i da se do pre šest-sedam godina verovalo da će Srbija i Hrvatska zajedno ući u Evropsku uniju i čini se da je dosta dugo to bio stav pojedinih članica unije, ali da je preovladavao ovaj nemački stav da će Hrvatska ući prva, a Srbija u ovom trenutku čeka odluku Evropskog saveta.

"U međuvremenu Crna Gora je otpočela svoje pregovore, tako da ostaju još Makedonija koja ima jedan ali veliki problem i Bosna i Hercegovina, koja čini mi se da je u ovom trenutku suočena i s mogućnošću uvođenja neke vrste sankcija zbog neispunjavanja presude u slučaju Finci", kaže Simić.

Prema njegovim rečima, ulazak Hrvatske za zapadni Balkan je dobra vest, a još bolja bi bio datum za Srbiju.

"Čini mi se da je to nešto što zaokružuje Evropu, jer je Island u međuvremenu odustao od pregovora", ocenio je Simić.

Šef Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac kaže da u izbegličkoj populaciji postoje dva stava prema ulasku Hrvatske u Evropsku uniju.

"Jedan je da će biti sve bolje, da će se brže i efikasnije rešavati izbeglički problemi u Hrvatskoj, a drugo mišljenje je suprotno prvom, odnosno da će biti još gore, jer kako se Hrvatska sad konzenzusom prima tako se i izbacuje pa neće biti primorana da rešava probleme izbeglih", kaže Štrbac.

On je, kako kaže, sklon stavu da će rešavanje problema izgnanih Srba ići oni tempom kao i zadnjih nekoliko godina.

"EU je pritiskala Hrvatsku dok nije napravila pravne okvire za rešavanje tih pitanja, kako bi se pred hrvatskim pravosudnih organima svi osećali ravnopravno. Niko nije ni pomišljao da će Unija moći da prati kako se to realizuje u praksi. Tako je prošle nedelje hrvatski vojnik dobio pet godina za ubistvo staraca, dok će srpski dobiti duplo više i za jedan šamar, to neće niko kontrolisati i to je ostavljeno na hrvatskoj savesti", ocenjuje Štrbac.

Za izbeglice s hrvtskim pasošem dvojno državljanstvo neće mnogo toga promeniti, kaže Štrbac.

"Oni koji nemaju ličnu kartu Hrvatske oni neće moći da se zaposle u Uniji. Neke države su napravile vremenske barijere za zapošljavanje hrvatskih radnika, među njima su Nemačka i Španija, gde se i može zaraditi. Osim putavanja ne vidim nikakvu privilegiju vezanu za hrvatske dokumente. Ne mislim ni da će ulazak Hrvatske u Uniju ubrazati rešavanje stambenog pitanja izbeglih, povratak imovine, penzija, štednih uloga, krivičnih procesa," ocenjuje Štrbac.

Nova pravila za trgovce

Od sledeće nedelje Hrvatska napušta CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini i ulazi u Uniju i sada će se na Hrvatsku primenjivati sporazumi koji postoje između Srbije i Evropske unije, odnosno Prelazni trgovinski sporazum i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

"Suštinski to će doneti korist Srbiji, jer su naši odnosi sa Hrvatskom u okviru CEFTE imali neka ograničenja, odnosno nisu sve carine bile liberalizovane", objašnjava pomoćnica ministra spoljne i unutrašnje trgovine Bojana Todorović. 

Prema njenim rečima, kada je poljoprivreda u pitanju u našem odnosu sa Unijom Srbija je uživala povlašćeni položaj.

"Sada će Srbija i kad izvozi u Hrvatsku imati takav položaj i mi tu dobijamo, dok Hrvatska neće imati takav pristup našem tržištu i imaće drugačije carine", kaže Todorović.

Profesor Simić naglašava i da možemo da naučimo više od ulaska Hrvatske u Uniju, nego od bilo koje druge zemlje, pošto je ključ ulaska u međuvremenu dosta promenjen.

"Prvo smo govorili da je neophodno da usvojimo nekih 80 do 100 hiljada stranica evropskih propisa, ali je u međuvremenu 40 hiljada anulirano, a doneto je 60 hiljada novih, što znači da će taj proces za nas biti još komplikovaniji, jer se to zakonodavstvo Evropske unije menja", kaže Simić.

Simić kaže i da moramo naučiti da u tim pregovorina Unija izbegava da pregovara s grupom zemalja. "Ona želi da sačuva svoju snagu i svoju poziciju tako što izdvoji zemlju s kojom progovara i to je i razlog što Crnogorci u ovom trenutku blagonaklono gledaju na mogućnost otvaranja pregovora sa Srbijom, jer u tom slučaju ne bi bili sami", smatra Simić.

EU je 2009. ušla u krizu iz koje još nije izašla, a razlog za našu strepnju jeste u tome što većina članica Unije, počev od Nemačke, ne vidi potrebu i ne želi nove članice i smatra da je Unija u velikoj krizi.

"Finansijski jake članice svakog novog kandidata vide kao nekog s ispruženom rukom. Mislim da je za nas jako važno da objasnimo, ne samo sebi, zašto nam je potrebna Evropska unija, već i da njima objasnimo zašto im je potrebna Srbija," ističe Simić.

Priprema za pregovore

Profesor Simić podseća i da su Slovenci na tome radili sa 400 pripremljenih ljudi, a Hrvati su počeli s timom od 400, pa im je bilo potrebno mnogo više ljudi. Kako kaže, Srbija nema preterano velik broj stručnjaka za evrointegracije.

Ti pregovori, kako kaže, najmanje će tražiti pravnike i politikologe, već će im biti potrebni fitosanitarni inspektori, tim pre što je potrebno dosta uraditi na polju poljoprivrede i raznih mera zaštite.

"Postoje neki poljoprivredni proizvodi koji su prilikom izvoza u Hrvatsku imali velike carine, pre svega iz domena mlečnih proizvoda, cigarete koji će sada imati carinu nula. To je velika šansa za nas da budemo konkurenti", dodaje pomoćnica ministra spoljne i unutrašnje trgovine Bojana Todorović.

Todorovićeva kaže da će Hrvatska sada morati da primenjuje pravila EU, odnosno neće biti mogućnosti za monopolski položaj u nekim oblastima.

"Sve što je pitanje zakonodavstva i stvaranja privrednog i pravnog okruženja, ako je nešto bilo protivno pravilima EU, to će biti eliminisano. U tom smislu za nas je najbitnija konkuretnost i zabrana zloupotrebe monopolskog položaja," ističe Todorovićeva.

Prema njenim rečima, neke naše mlekare su već dobile sertifikate, a još ne možemo da izvozimo svinjsko meso u Uniju, i to nije samo problem s Hrvatskom, već sa svim zemljama Evropske unije. "U domenima ostalih vrsta mesa tu su klanice počele da dobijaju sertifikate i tu smo na primer bolji od Bosne", objašnjava Todorovićeva.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
22° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво