Pitanje granice

Neki u regionu misle nezamislivo: prekrajanje granica

Poslednjih nedelja američki i evropski zvaničnici bili su glasni: Kosovo ne treba da bude podeljeno. A ko je rekao da bi trebalo? Ni predstavnici Srbije, ni predstavnici kosovskih Albanaca nisu predlagali ponovno crtanje granica. Privatno, ipak, stvari stoje nešto drugačije. I to diplomate čini nervoznim.

Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. godine. Nezavisnost je priznalo 69 država. Neke od njih su važnije od drugih. Rusija, Kina, Indija i pet članica Evropske unije i dalje odbijaju da priznaju Kosovo.

U oktobru 2008. godine, Srbija je uspela da pitanje legalnosti proglašenja Kosovske nezavisnosti postavi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Očekuje se da će savetodavno mišljenje, koje će sud doneti ove godine, biti dvosmisleno. Tada će zvaničnici Srbije, u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, zatražiti donošenje nove rezolucije kojom će zahtevati nove pregovore o statusu Kosova.

To ljuti američke i evropske diplomate, koji potajno govore govore srpskim liderima da istrajna borba za Kosovo ugrožava perspektive Srbije za pristupanje EU. Niko, govore oni, ne želi da primi "novi Kipar" u EU.

Ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremić, tvrdi da će njegova zemlja pre odabati Kosovo nego EU. Devedeset odsto, od dva miliona stanovinika Kosova, čine Albanci, koji su beznadežno neprijateljski raspoloženi prema Srbiji. Niko u Beogradu ozbiljno ne veruje da se oni mogu potpasti pod ingerencije Srbije.

Ekonomista Boris Begović navodi da je Srbiji potreban plan Be. On predlaže da bi možda trebalo zaboraviti na EU i krenuti putem Norveške i Švajcarske, koje su uskladile svoje zakone i politiku sa Briselom, ali nisu članice EU. Još jedna ideja, takozvana "Nemačka opcija", koja se oslanja na vreme hladnog rata, kada se dve nemačke države nisu međusobno priznavale niti su kočile jedna drugu na međunarodnoj sceni.

Potoji i opcija koja mnogo toga dovodi na ivicu. Na Kosovu živi oko 130.000 Srba. Većna naseljava male enklave na jugu i u centralnom delu, ali polovina živi na prostoru severno od reke Ibar. Ova regija je deo Kosova, ali se vladini propisi ovde ne primenjuju. Izbori od 30. maja, održani su pod poktoviteljstvom Srbije.

Mnogi Kosovari bi bili srećni da se otarase svog nesvarljivog severa. Oni govore o razmeni za delove južne Srbije naseljene Albancima, poput Preševske doline gde su dve trećine, od 90.000 stanovinika, Albanci. Razmena teritorija sa Srbijom, kaže gradonačelnik Preševa Ragmi Mustafa, bi "donela stabilnost regionu i zaustavila rat zauvek". Mnogi Srbi veruju da bi njihova zemlja mogla da se odrekne Kosova južno od Ibra.

Zapadne diplomate se plaše da bi čak i rasprava o promeni granica probudila balkanske duhove, koji su doveli do nevolja u Bosni i Makedoniji. Promene nisu verovatne u kratkom ili srednjem roku, ali bez ikakvih promena albanski jug Srbije i srpski sever Kosova će ostati siromašni i zanemareni. Belgzim Kamberi, aktivista za ljudska prava iz Preševa, žali što "smo taoci odnosa Beograda i Prištine". A mogli bi biti deo rešenja, a ne problema.

Број коментара 8

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
20° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво