Srpski beg sa vetrometine

Podnošenje kandidature za članstvo u Evropskoj uniji, deset godina nakon rata sa NATO-om zbog Kosova, pravi je pokazatelj zaokreta srpske politike sa predsednikom Borisom Tadićem na čelu, navodi se u uvodniku Njujork tajmsa.

Deset godina nakon što je NATO zaratio sa Slobodanom Miloševićem zbog Kosova, demokratska Srbija podnela je kandidaturu za članstvo u Evropskoj uniji. Iako će postupak pristupanja trajati pet ili više godina, taj čin je pravi pokazatelj zaokreta srpske politike na čelu sa predsednikom Borisom Tadićem.

Gospodin Tadić prvi put je izabran 2004. godine, ali je tek nakon ponovnog izbora 2008. postao dovoljno snažan da povede zemlju ka članstvu u Evropskoj uniji.

Mnogi građani Srbije ogorčeni su zbog ratova koje je Miloševoć vodio i teritorija koje je izgubio. Većina sada gleda unapred, ka boljoj budućnosti i partnerstvu sa Evropom.

Više od polovine robe koju Srbija uveze dolazi iz zemalja Unije, koje predstavljaju glavno tržište za više od pedeset odsto srpskog izvoza. Srpskoj ekonimiji, koja se još uvek oporavlja od godina pod sankcijama i propadanja pod Miloševićem, potreban je kapital koji će doprineti stvaranju novih radnih mesta.

Imajući u vidu da je članstvo u EU na horizontu, italijanski "Fijat" najavio je značajna ulaganja u proizvodnju automobila u Srbiji.

Približavanje Evropi ima i ljudsku dimenziju. Generacije građana Srbije odrasle su izolovane od Evrope. Od decembra, oni mogu da putuju u zemlje EU bez viza.

Ipak, postoje veoma bitni uslovi koji moraju biti ispunjeni kako bi pristupanje Uniji moglo da napreduje.

Vlada Srbije mora da uloži sve napore kako bi uhapsila dva preostala optuženika za ratne zločine, generala Ratka Mladića i Gorana Hadžića, i da ih isporuči Haškom tribunalu zbog suđenja. Holandija preti da će blokirati pristupanje, sve dok oni ne budu predati sudu.

Predsednik Tadić zalaže se za punu saradnju sa Tribunalom. Za šest meseci, glavni tužilac podneće izveštaj iz koga će se videti koliko je to zalaganje urodilo plodom.

Bitno pitanje je i Kosovo. Srbija sarađuje sa policijskom misijom EU i obezbeđuje svoju stranu granice. Ona odbija da prizna nezavisnost Kosova. U tome je podržava pet članica Unije, pa tako priznanje ne može biti uslov za članstvo. Vlada Srbije, međutim, mora da se obaveže da neće bezrazložno sprečavati eventualno članstvo Kosova u EU.

Da bi Srbija mogla da postane konkurentna u Evropi, Tadić mora da nastavi i sa ekonomskim reformama. Zemlja je daleko odmakla, a Evropska unija koristi podsticaj članstvom kako bi ohrabrila konstruktivnu politiku Beograda. Srbiji sada preostaje da završi dobro započetu transformaciju.

Број коментара 13

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
25° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи