nedelja, 27. maj 2012. | Изаберите писмо: Ћирилица



 

Насловна > Vesti > Merila vremena > Der Spiegel: Merkanje kineskih milijardi

četvrtak, 02. feb 2012, 07:24 -> 23:46

Der Spiegel: Merkanje kineskih milijardi

Philipp Wittrock | Der Spiegel

Mnogi u Evropi već neko vreme merkaju kineske milijarde kao moguće rešenje za dužničku krizu koja muči kontinent. Tokom posete Kini, nemačka kancelarka Angela Merkel planira da promoviše mogućnosti investiranja u dugovima pogođenim zemljama evrozone. Ali, Kinezi su do sada bili veoma štedljivi sa svojim novcem. Da li će Merkelova uspeti da natera Peking da popusti?

Nedavno objavljena karikatura prikazuje evro kao malog i bolešljivog čoveka: neobrijanog, "iskrpljenog" i slabog, pogleda oborenog u znak poniznosti, sa šeširom u desnoj ruci u očekivanju da mu neko udeli koju paru. Angela Merkel, u društvu ove tužne kreature, ozbiljnog lica kuca na carske kapije zahtevajući da uđe i da zatraži milostinju za svoje problematično dete.

Spigl.jpg

Ne baš lepa slika iz pera karikaturiste Global tajmsa, kineskog lista koji izlazi na engleskom jeziku. Ipak, postoji komadić istine u tom preuveličavanju. Tokom trodnevne posete Kini, Merkelova neće baš prositi, ali neće se ni buniti ukoliko se vrati sa nekoliko ugovora koji će garantovati ulaganje kineskih milijardi u dugovima izmučenu evrozonu.

Ovo je peta poseta Angele Merkel Kini, a odnosi su sve intenzivniji poslednjih godina. Predstavnici nemačke vlade kažu da su izuzetno zadovoljni trenutkom odabranim za posetu - usledila je odmah posle samita Evropske unije o aktuelnoj krizi, gde je usvojen sporazum o strožoj budžetskoj disciplini, koji je Merkelova okarakterisala kao "remek-delo". Kancelarka sada želi da Kinezi "iz prve ruke" dobiju informacije o sporazumu, kažu zvaničnici u Berlinu.

Izvori u nemačkoj vladi navode da kancelarka, koja je inače na čelu konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU), želi da izvesti Peking o tome kako se Evropa kreće ka stabilnosti zajednice. "Veoma je važno podstaći poverenje u evrozonu", napominju zvaničnici vlade.

To poverenje bi, svi se nadaju, trebalo da se isplati. Kina je druga po veličini svetska ekonomija. Iako je u poslednje vreme malo "splasnula", treba imati u vidu da je tokom 2011. zabeležen privredni rast od 9,2 odsto, što je broj o kojem Evropa može samo da sanja. Pored toga, procenjene devizne rezerve Kine su oko 3,2 biliona (hiljade milijardi) dolara - novac koji bi mogao da bude iskorišćen za pomoć Evropljanima da stabilizuju svoju posrnulu zajedničku valutu. Nemačka vlada, takođe, rado ističe da su stabilna evrozona i jak evro u interesu Kineza - činjenica koju su bezbroj puta ponavljali i čelnici u Pekingu.

Kineske investicije "izrazito dobrodošle"

U skladu sa tim, najavljeno je da će se kancelarka, pored susreta sa predsednikom Hu Đintaom i premijerom Ven Žibaom, sastati i sa čelnicima finansijskog sektora, iako investiciono bankarstvo nije njen posao.

Karikatura_Global_Times.jpg
Karikatura objavljena u kineskom "Global tajmsu"

Visoki vladin zvaničnik je pre nekoliko dana u Berlinu istakao da su "kineske investicije izrazito dobrodošle": "Biće zatražene, iskorišćene i cenjene, kako u Nemačkoj, tako i u ostatku evrozone".

U Evropi se i dalje nadaju da će Kinezi investirati u Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF), kako bi se dostigla predviđena suma i podstakla njegova uloga u borbi protiv dužničke krize. Do sada su iz Pekinga slali veoma obazrive signale, a nedavna promotivna tura direktora Fonda Klausa Reglinga po Kini nije bila uspešna.

Izvori u nemačkoj vladi podsećaju da je ovaj podsticajni mehanizam tek nedavno razvijen. Tokom posete, Merkelova će sasvim sigurno iskoristiti priliku da pitanje ulaganja u Fond pokrene još jednom. Nemački zvaničnici su veoma pažljivo formulisali svoj stav o tome: "Pitanje da li će i koliko Kina investirati u EFSF u ovom trenutku nije važno, ali bi moglo da postane važno".

To pitanje je, pak, verovatno veoma važno Međunarodnom monetarnom fondu koji, takođe, želi da ojača svoj arsenal naoružanja za borbu protiv evropske krize. I u tom slučaju, Kina bi mogla da pomogne. Ali, lobiranje za takvu vrstu podrške nije posao Angele Merkel, ističu izvori u Berlinu, napominjući da je to zadatak šefice MMF-a Kristin Lagard. Ipak, moglo bi se desiti da kancelarka pokrene i to pitanje.

Može se pretpostaviti da će se Angela Merkel najviše zalagati za direktne kineske investicije u nemačku privredu i lobirati da nemačke kompanije obezbede poslove u Kini. Prema podacima vlade u Berlinu, oko 800 kineskih kompanija već je aktivno u Nemačkoj.

Prilikom posete Pekingu i Guangdžouu, Merkelovoj će društvo praviti dvadesetak biznismena, uključujući i nekoliko direktora velikih i uglednih kompanija, kao i predstavnike malih i srednjih preduzeća koji čine kičmu nemačke ekonomije.

Neprijatno pitanje ljudskih prava

U isto vreme, posetu Merkelove mogli bi da zasene nemiri na Tibetu, kao i drakonske mere koje Peking sprovodi protiv boraca za ljudska prava. Prema tvrdnjama Tibetanaca koji žive u egzilu, kineske snage bezbednosti su tokom prošle nedelje ubile nekoliko demonstranta na Tibetu. Kineske vlasti su, čini se, pojačale mere bezbednosti i kontrole u manastirima i hramovima u tom autonomnom regionu, kako bi ugušile eventualne buduće proteste.

Pored toga, dan uoči dolaska Merkelove u Kinu, veteran borbe za ljudska prava Žu Jufu optužen je za "podsticanje subverzije" pred sudom u gradu Hangžuu, na istoku Kine. Još trojica aktivista organizacija za ljudska prava osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, takođe "zbog subverzije".

Organizacije za ljudska prava zbog toga apeluju na nemačku kancelarku da tokom posete Kini stane u odbranu progonjenih aktivista i pokrene pitanje o situaciji na Tibetu. Iako je nemačka vlada odbila da komentariše pojedinačne slučajeve, najavljeno je da će kancelarka ukazati na stanje ljudskih prava u Kini "na veoma konkretan način". Uprkos želji za kineskim milijardama, kancelarka neće uspeti da izbegne to pitanje.

1
komentari broj komentara 26 | cwpošalji komentar
(ponedeljak, 06. feb 2012, 00:01)
Jovan Mirkovic, Amerika [neregistrovani]
opošalji odgovor

Problem,

U Zapadnom svetu je: to sto svi hoce da imaju kredit cartice, bez obzira dali mogu placati te kredite. Dug se mora placati i disciplina se mora uvesti u porodicama. Ne kupi nista sto nemozes platiti. Sve za gotov novac, zaboravi kredite, samo takva disciplina moze doneti do resenja finansiske krize.
U Americi su se kupovale kuce po 5 puta vise nego sto vrede, kao da se znalo da ce neko zlo da izbije. Kada pce kriza sredinom 2008 godine, vrednost kuca pade vise nego 50 %, tako da sve kredite koje je narod podizao za kupovinu kuce su pali u problemu. Vrednost kuce manja od duga i zasto se mora platiti, napusti kucu ili sedi u njoj dokle te oteraju, takav je mentalitet posle krize nastao medju ljudima.
Zato je disciplina kineskog Sistema postovana i zastitila Kinu.
Sada svi traze od Kine pomoc, a kinu kritikuju na sve strane : Dali ima ikakve logike u zapadnom sistemu koi ne funkcijonise ?
Zivela Kina jos 1000 i vise godina sa svoim sistemom. Neka EU trazi i prosi od Kine i Rusije.
Ispruzi se koliko je cebe /jorgan dugacko.

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 19:54)
Rade [neregistrovani]
opošalji odgovor

Ekonomija

Stanje ekonomije u svetu je veoma jasno i pregledno. Amerika, kao "glavni" nosioc ekonomskog rasta i prosperiteta, poseduje valutu koja sama po sebi ima vrednost, kao npr. zlato, i zato ona nije dužna da ima rezerve u zalatu ili nečim sličim. Prvi problem je u tome što Amerika može da štampa novca koliko hoće, a da pritome nema inflacije te valute (bar ne kao našeg dinara). Dugovanje Amerike iznosi nekoliko hiljada milijardi dolara, za šta bi im trebalo sto godina isplate. Ovakva slika je ista u Evro-zoni, svaka zemlja Evrope je zadužena (neka manje, neka više), a pozicija evra je ista kao i dolara, saka zemlja Evro-zone može štampati koliko hoće bez obzira na devizne rezerve, sa gotovo nikakvim uticajem na vrednost (!?). Ovako zadužene "jake" ekonomije kupuju robu kineske proizvodnje. Kinezi na taj način profitiraju, ali zbog praznih džepova Evropljana i Amerikanaca, oni se okreću Kineskim kreditorima za novac. I tu je sada ključna stvar, a to je da će Kinezi davati kredite Americi i Evropi, kako bi ovi mogli da kupuju robu Kineza. Dakle, Kinezi daju novac kako bi Evropa i Amerika kupovala robu od Kineza.

Zato, pitanje je još koliko to može da traje. Amerikanci i Evropljani moraju da shvate da ne mogu trošiti više nego što zarađuju, a zarađivaće onoliko koliko rade i stimulišu sopstvenu proizvodnju. Kupovinom jeftinije robe, pre svega iz Kine, finansiraju sopstveni bankrot i prosperitet daleke zemlje. Tu treba da se uspostavi balans između mogućnosti i želja, a ne samo pohlepno uzimati, uzimati i uzimati!

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 19:39)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

usporedba

za ovoga sto usporedjuje budzet samo da ga pitam: prodji malo kroz kinu, a priodji kroz saudijsku arabiju pa da vidis ko je razvijeniji i ko je veca sila. kinezi vec salju posade u svemir, a saudijci jos jasu na kamilama.

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 17:16)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Kina i Usa

KIna ima Budzhet 1.2 triliona dollara,ali ima 1.4 milarda stanovnika. Usa ima 350 milona stanovnika a budzhet ima 3 triliona dollara, saudi Arabija ima 25 miliona stanovnika, a budzhet ima 2.5 triliona, ako nema Evropa i Usa kriza i rat je na celom svetu

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 17:15)
Њојзи хвала! [neregistrovani]
opošalji odgovor

Немате појма!

Кина има само јефтину радну снагу (1,3 милијарде,а нико не зна тачно колико их стварно има!),док Немачка има 81,8 милиона становника!А већина вас има у стану немачку технику и кинеску пластику!

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 17:08)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Kina demokratija?

Heej!Pa Kina je odvratna nedemokratska komunisticka zemlja.Aaa?Sta je sad.Ocete lovu od Kineza.Bravo za Kinu. Svaka Cast

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 17:00)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

jovan

bravo jovane ispravno razmisljas

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 16:55)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

re evropa

bravo za komentar

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 15:57)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

"Vlada"

Bilo bi izvrsno da Rusja zavrne slavine, pa da vidimo koliko bola mogu zapadnjaci podneti, kao što nas cede. Oni idu kod psihijatra, ako su dva puta zaredom čekali gradski autobus 2 minuta preko proppisanih 6.

1
(četvrtak, 02. feb 2012, 15:49)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Vlada.

Cela Evropska Unija + SAD, zavise od Kine i Rusije, kojima je javni dug vrlo mali i nemaju problema sa duznickom krizom, ili uopste krizom.

Bas se pitam sta bi se desilo kad bi sad na primer Rusija na ovu hladnocu zavrnula slavinu i obustavila isporuke gasa Evropi? To bi bila opsta havarija.

Kao sto sam video u nekim prethodnim komentarima... Nek' sad Kina malo postavlja uslove.

1
1