Najstarija crkva brvnara na Balkanu

Crkva Svetog Jeremije u Goraždevcu jedna je od malobrojnih crkava brvnara sačuvanih u Srbiji i najstarija na Balkanu. Crkva u kojoj se nalaze dveri iz 16. veka trenutno nije u funkciji.

Nekada je u Srbiji, prema zapisima raznih putopisaca, bilo više od 150 crkava brvnara podignutih u srednjem veku. Danas je sačuvano jedva tridesetak, a najstarija crkva brvnara je u Goraždevcu, srpskoj enklavi nadomak Peći.

 

Crkva Sv. Jeremije koju su, prema predanju, podigli Srbljaci, najstarije pleme u tom kraju, skromnih je dimenzija, plitko ukopana i jednostavno građena. Pravougaone je osnove, sa dvostranom apsidom dobijenom presecanjem dveju zakošenih strana. Krov je nizak, prekriven teškim kamenim pločama. Unutrašnji prostor podeljen je na pripratu, glavnu crkvu i oltarski deo. Pod je od nepravilnih kamenih ploča, a tavanica je ravna, daščana.

Drvene bogomolje bile su delo bezimenih samoukih graditelja i umetnika, a podizane su na mestima zaklonjenim starim drvećem, većinom hrastovim stablima.

"Ovo je najstarija crkva brvnara na Balkanu, starija od nje ne postoji. Ovo selo i ova crkva pominju se, takođe, u Žičkom tipiku 1223. godine, gde se pominje crkva koja je posvećena svetom proroku Jeremiji. Moram reći, zbog brige ranijeg društva nije u službenoj upotrebi", kaže sveštenik Jugoslav Marjanović.

U crkvi su na ikonostasu sačuvane carske dveri iz 16. veka. Nekoliko ikona, bogoslužbenih knjiga i klepala pohranjeni su u novoj crkvi Presvete Bogorodice podignutoj 1926. godine.

Oko crkve Svetog Jeremije je staro pravoslavno groblje na kome je nekoliko očuvanih stoletnih hrastova.

Srpsko selo Goraždevac na desnoj strani reke Pećke bistrice, 7 kilometara jugoistočno od Peći, jedno je od retkih čiji žitelji opstaju nadomak srednjovekovnih svetinja Pećke patrijaršije i Visokih Dečana.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво