Читај ми!

Kako je Vršac postao evropski centar svilarstva u 18. veku

Da je Vršac vinogradarski kraj dobro je poznata činjenica. Ipak, malo ljudi zna pre vinogradarstva Vršac bio deo puta svile a da je svilarstvo bila najrazvijenija privredna grana. Ovim zanatom bavila se većina stanovništva a Vršac je bio centar svile za Evropu.

Bilo je to pre 300 godina kada su u Vršac ovaj zanat doneli Nemci iz okoline Rajne, iskoristivši neplodno tlo za sadnju dudova, uzgoj svilenih buba i proizvodnju svile.

"Velika zasluga pripada i čuvenoj vladarki Mariji Tereziji kada je donesena odluka da se svilara iz Temišvara prenese u Vršac 1773. godine i zapravo Vršac je tada postao centar svilarstva u čitavoj carevini", kaže Ivana Ranimirov, direktorka gradskog muzeja.

Svaka kuća morala je da ima zasađenih 10 dudova, jaja svilene bube dobijala su se besplatno, a devojke su obučavane za razvoj svilenih niti.

"Navodno postojala je i jedna veoma stroga mera, to je pretnja smrću za svakog ko bi se usudio da poseče drvo belog duda", ističe Ivana Ranimirov.

Najcenjeniji u tom poslu bio je poznati apotekar Jozef Hercog, koji je imao i privatni zavod za svilu. Njegova udovica Eva 1851. na izložbi u Londonu dobila zlatnu medalju za sirovu svilu.

"Sama činjenica koliko je svilarstvo bilo razvijeno i značajno govori u prilog tome da je u školama širom Vojvodine svilarstvo bilo obavezan predmet. Takođe plakati za naše pozorište su rađeni od svile odnosno svila je korišena kao materijal za štampanje i to predstavlja najstarije pozorišne reklame u našoj zemlji", navodi Stefan Mavrović, istoričar vršačkog gradskog muzeja.

U prošlosti gotovo sva naseljena mesta ovog kraja imala su svoju dudaru. Rasadnici su brojali na 1000 stabala i bili su pravo bogatstvo i ponos ovog dela Banata i generacija koje su brinule o njima. Masovnom raskrčavanju dudova odolela su samo stabla koja se nalaze na putu između Vršca i Bele crkve. Ti dudovi jedini su svedoci istorije svilarstva ovog kraja. Danas naravno, nemaju ulogu u proizvodnji svile, ali služe kao vetrozaštitini pojas.

Svilastvo u Vršcu potpuno je zamrlo u drugoj polovini 19.veka kada primat preuzima vinogradarstvo, jer je proizvodnja vina bila rentabilnija, pa su tada stabla dudova zamenili čokoti vinove loze.

уторак, 19. март 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво