Podgoričanin napravio prvi konjak od šljive u Kosjeriću

Podgoričanin Marko Ljekočević je po svršetku studija, osamdesetih godina, karijeru počeo da gradi u Kosjeriću.

Rezultat njegovog rada bila je prva srpska rakija u Jugoslaviji, sa zaštićenim geografskim poreklom. Nosila je naziv po destileriji Povlen koja je nestala, ali je i tada bila poznatija kao "Markovača", koja se izvozila širom sveta i služila u francuskim avionima.

"To se proizvodilo negde oko trideset, četrdeset hiljada litara. I to dok se nije prodalo, nije se moglo nikako, znači drugde švercovati i nešto raditi, nego se pratilo čitavo vrijeme koliko je prodato i u kom periodu. A i kad je krenula nova proizvodnja sve se to obnovilo iz početka", kaže dr Marko Ljekočević.

Uspešna privatizacija kosjerićke destilerije omogućila je ovom tehnologu, koji je nakon raspada Jugoslavije karijeru gradio u inostranstvu, da otvori novo poglavlje u proizvodnji žestokih pića. Njegova doktorska disertacija je zapravo konjak od šljive, prvi i za sada jedini u svetu, kao što je i tehnološki postupak.

"Prvo se proizvodi znači šljivovo vino, zatim se to vino destiliše i dobija se taj vinski destilat. Da bi bilo nešto još autohtonije, to sam želio da bude sve samo iz područja opštine Kosjerić i grada Kosjerića. Tako da su za ovaj konjak korišćene isključivo autohtone sorte ovog područja. Među njima je najglavnija trnovača, zatim crvena ranka i požegača", kaže .Ljekočević.

Svaka flaša konjaka ima broj, jer je ograničena serija, a zbog tehnološkog postupka izuzetno skupo piće. Milan Zarić kaže da svaka medalja i priznanja koje osvoje srpske rakije donose benefit ne samo za destileriju.

"Mislim da u budućnosti prezentujemo i zapadnu Srbiju i puteve Rakije će mnogo značiti i za voćarstvo i za ceo sektor turizma", navodi Milan Zarić, vlasnik privatne destilerije.

Poput Francuske, Italije ili drugih zemalja i Srbija ima brojne adute, konjak od šljive sigurno će biti magnet za renomirane degustatore. Pojedini stručni magazini u Francuskoj već pišu o tom tehnološkom poduhvatu svetskih razmera, koji je realizovan u Kosjeriću.