Veština tkanja pirotskog ćilima

Na Staroj planini kod Pirota u toku je četvrta Nacionalna tkačka kolonija, čiji je cilj očuvanje tradicije tkanja pirotskog ćilima i ostalih umetničkih zanata. Tkačku koloniju su, pored Pirota i Sombora, podržali ambasadori desetak zemalja, a pokrovitelj je Ambasada Kanade.

Kako izatkati sovru, jedan od stotinu motiva pirotskog ćilima - to je bio prvi zadatak za polaznike tkačke kolonije. Cilj je da svi nauče osnove tkanja na vertikalnom razboju.

"U Vojvodini se radi na kudelji, a u Pirotu na vuni, što je tanje i teže je, mada može da se nauči. Mislim da je najvažnije preneti na decu to znanje jer ako zavole od malena tradicionalne tehnike, onda će im se stalno vraćati", kaže Jovanka Šavljanski, iz Inđije.

"Još uvek ima dosta žena koje se bave tkanjem, koje znaju jako lepo da rade, koje su od svojih baka naučile to do savršenstva bez škole, bez ičega", navodi Ramiza Avdović, iz Novog Pazara.

Od tradicionalnih umetničkih zanata još uvek ne može puno da se zaradi.

"Ne može da se živi, ali ako neko voli onda se toliko ne gleda materijalna strana, nego duhovno rasterećenje i ljubav koja se ulaže u taj rad", navodi Katarina Dmitrov iz Sombora.

Nacionalna tkačka kolonije već godinama ukazuje na neophodnost očuvanja tradicionalnih zanata. Zato je u njihovu promociju uključene diplomate iz desetak zemalja.

"Ja duboko mislim da je važno za svaku zemlju i za svaku kulturu da se drži svoje tradicije. Vi u ovom region imate ove prelepe Pirotske ćilimove. To je stvarno bogatstvo koje treba da se sačuva", smatra Kati Čaba, ambasadorka Kanade u Srbiji.

Pirotski ćilim i ostale rukotvorine ne mogu da opstanu na tržištu bez pomoći lokalnih samouoprava i države.

"I državni protokol koristi sada i pirotski ćilim i proizvode Etno-mreže, naše rukotvorine kao diplomatske i poslovne poklone. Ono što je nama cilj jeste da te proizvode učinimo dostupnim svima koji dođu u Srbiju i našim ljudima. Da se otvore gradske etno galerije u Beogradu i svim većim centrima u unutrašnjosti", kaže Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a, a Brankica Janković, poverenica za rodnu ravnopravnost, dodaje: „Ali će ipak biti potrebno još podsticaja. Ovo jeste način da one zarade za svoj život i podignu kvalitet života, ali ono što rade za Državu i društvo je nemerljivo."

Zato je najvažnije da se pored očuvanja tradicije tkanja, stvore uslovi da ćilimarke od svog zanata mogu sebi i svojim porodicama da obezbede siguran izvor prihoda.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
15° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи