Organski proizvodi sa juga na evropskom tržištu

Sve je više poljoprivrednika s juga Srbije koji se odlučuju za organsku proizvodnju voća i povrća. Podršku, osim subvencija države i opštine, pružaju i jedni drugima, udruženi, radi veće zarade i boljeg plasmana svojih proizvoda, koji sve češće završavaju na inostranom tržištu.

Kada su pre petnaest godina poljoprivrednici iz blačkog, kuršumlijskog i bruskog kraja počeli sa proizvodnjom organske hrane i osnovali Udruženje voćara nisu mogli ni da pretpostave da će za njihovim proizvodima biti velika tražnja na evropskom tržištu. 

"Udruženje za farmere je od presudnog značaja, pre svega što je bavljenje poljoprivredom za njih osnovni izvor prihoda, a sa Udruženjem mogu zajedno da nastupaju na evropskom tržištu", objašnjava Bratislav Milenković, proizvođač iz Magova kod Kuršumlije. 

"Oni brinu o plasiranju robe, nalaženju kupca, daju nam savete o zaštiti bilja. Mnogo nam je lakše", kaže Goran Ilić, Udruženje voćara "Topas" iz Blaca.

Pošto je reč je o održivoj proizvodnji koja doprinosi zdravlju ljudi i očuvanju životne sredine kompletan put proizvoda je kontrolisan. Na njivi se provodi 12 sati, sve se radi ručno, od kopanja, preko orezivanja, do zaštite.

"Zaista je teže baviti se organskom proizvodnjom ali ipak mi smo se na to već navikli  i nama je to već unosan posao", zadovoljan je Krsta Milenković, proizvođač iz Batota kod Brusa.

Da je veća zarada, uverio se i Predrag Mijatović iz Boturića, koji nastavlja porodičnu tradiciju bavljenja poljoprivredom, ali isključivo na organski način. Ovo mu je donelo i veću zaradu od koje je sagradio novu hladnjaču. 

"Kapaciteti ove naše hladnjače su 1200 tona zamrznutog voća. Devedeset posto prerađene robe završava na tržištu Evropske unije''. kaže Predrag Mijatović, proizvođač iz Boturića. 

I u Prokuplju vide šansu u organskoj proizvodnji, pa su budžetom predvideli tri puta više sredstava za podsticaj proizvodnje zdrave hrane.

"Zato smo se mi opredelili da pomognemo našim poljoprivrednim proizvođačima ne samo za organsku proizvodnju nego i za brendiranje i za sertifikaciju i za zaštitu geografskog porekla'', ističe Miroljub Paunović, zamenik predsednika Opštine.

Država je putem subvencija poslednjih godina pozitivno uticala na oživljavanje ovog načina proizvodnje i sve ozbiljnije korišćenje prirodnih potencijala.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво