Gimnazija „Stevan Sremac” u Nišu obeležava 140. godišnjicu

Neposredno po oslobođenju Srbije od Turaka 1878. godine, u Ukazu kneza Milana Obrenovića pisalo je da je „vlada Njegovog visočanstva odlučila da se u varoši Nišu otvori velika Gimnazija". Gimnazija koja danas nosi ime Stevana Sremca, obeležava 140 godina postojanja.

U tadašnjoj varoši, nalik turskoj kasabi, Stevan Sremac je bio među prvim profesorima gimnazije, a kasnije i osnivač niškog pozorišta.

„Prva niška gimnazija je upravo osnovana sa tim ciljem da bude pravi centar za čitav jug Srbije i ona je zaista postala i bila jer je ona osnivač ne samo najznačajnijih kulturnih institucija nego je i iznedrila neke od najznačajnijih ljudi”, kaže Vera Dujaković, profesorka istorije.

Samo neki od tih ljudi su Bora Stanković, Branko Miljković, Stanislav Binički, Dragiša Cvetković.

Zadatak da bude pokretač ova gimnazija ispunjava i u novijoj istoriji, uz poštovanje tradicije, ali i specifičnosti svakog vremena.

„Svojevremeno sam imao frizuru koja nije baš konvencionalna bila, stariji brat koji je takođe bio ovde mi je rekao - idi u ‘Sremac’, tamo to nije bitno, bitno je da učiš”, priseća se Milan Stojanović, direktor Gimnazije „Stevan Sremac”.

„Ima tu jednu dobru rečenicu jedan filozof Martin Hajdeger koji kaže - ne skrećući, a ipak bludeći učite zanat mišljenja! Mi smo tu da ih učimo tom zanatu mišljenja”, navodi Jelica Stošić, profesorka filozofije.

„Zanatu mišljenja” ovde se uči više od 600 đaka, iako posvećena i prirodnim naukama ova gimnazija je oduvek slovila za jezičku.

„Ja sam prezadovoljna i profesorima i generalno časovima koje mi kao filološki smer dobijamo”, kaže učenica Tara Milovankić.

Mihaila Nikolić, učenica iz Despotovca, dodaje: „Moja najveća želja je bila da nastavim da učim ruski, zato što sam imala uspeha na tom polju opcije su bile ili biograd ili niš, i nisam se pokajala.”

I dok učenici i profesori u obeležavaju veliki jubilej između ostalog i sa svojim sugrađanima, njihov Sremac živi i dalje u Nišu koji možda baš zahvaljujući njemu nije više turska kasaba.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
18° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи