Zlatibor: "Hrana sutrašnjice"

Kako možemo promeniti svet hranom koju jedemo? Da li je to što jedemo globalno pitanje, jer utiče i na nas i buduće generacije, ili je to lokalno pitanje, budući da se hrana upravo tu i proizvodi - u lokalnim zajednicama? To su neke od tema na dvodnevnoj konferenciji "Hrana sutrašnjice", na Zlatiboru, koju je organizovala švedska ambasada sa lokalnim organizacijama i preduzetnicima Zlatiborskog okruga.

I Jasminka Kostić, koja se iz Beograda vratila u Krivu Reku, i Borko Pavić, koji je ostao u rodnim Gorjanima, u proizvodnji zdrave hrane vide budućnost.

"Ali su nam preko potrebni podrška i države i republike, kao i ostalih mogućih donatora da taj naš finalni proizvod izađe iz zvanično sertifikovanih preradnih pogona. Mi to pojedinačno ne možemo sami da ostvarimo", kaže Borko Pavić, predsednik Udruženja "Organsko selo" iz Gorjana.

"Ovde u okolini apsolutno su u stanju da proizvedu kvalitetnu hranu, ali je problem kako to plasirati, kako to dovesti do Beograda, i van Beograda, van Srbije", kaže Jasminka Kostić (farma "Koza i vuk").

Dosadašnja iskustva kažu da je udruživanje rešenje, uz posebnu brigu o očuvanju zdrave životne sredine.

"Hrana već jeste predmet saradnje između Švedske i Srbije, i mi želimo da vidimo šta još može da se uradi, to je jedno, ali da bi se dobra zdrava hrana proizvela treba se imati obzira prema životnoj sredini", kaže Jan Lundin, ambasador Švedske.

"Švedsko iskustvo koje bi moglo da se prenese u Srbiji je reciklaža čvrstog otpada, da taj otpad može ponovo da se koristi i da može da se uništi na bezbedan način za životnu sredinu", smatra Ula Anderson iz Ambasade Švedske u Beogradu, zadužena za razvojnu saradnju.

U čajetinskoj opštini već deceniju, razvojni planovi se oslanjaju na skandinavska iskustva.

Milan Stamatović, predsednik Opštine Čajetina kaže da Opština Čajetina i dalje sa švedskom ambasadom i Vladom nastavlja na projektu izgradnje reciklažnog dvorišta i uklanjanju smeća na mestu nastanka.

"Zeleno" razmišljanje u procesu proizvodnje hrane, smisao je švedskog projekta Hrana sutrašnjice predstavljenog na Zlatiboru.

"Volela bih da kao jedan od bitnih rezultata ovog projekta bude to da se u Srbiji prepoznaju mlade snage, oni mladi ljudi, mlada pamet koja bi želela da se bavi pitanjem zdrave hrane i pitanjem proizvodnje zdrave hrane", kaže Birgita Tenander, menadžerka projekta "Hrana sutrašnjice".

Suština je da sami moramo biti promena koju želimo da vidimo, sa čim je saglasan i Borko Pavić, čije udruženje "Organsko selo" ima podršku Ministarstva poljoprivrede, mada još uvek nedovoljnu.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 04. мај 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво