Nove činjenice o istoriji Šapca

Kako su hroničari zabeležili, izgradnja šabačke Tvrđave počela je 1470. godine. Posle dugogodišnjeg istraživanja, Dragoljub, Svetlanka i Ivana Milutinović, objavili su knjigu u kojoj tvrde da je grad osnovan nekoliko vekova ranije.

Više od tri i po decenije sklapali su kockice. Znanje, iskustvo, dosadašnja istraživanja, zaboravljene karte, stare gravire i crteže, kombinovali su sa savremenom tehnologijom i mišljenjima stručnjaka iz raznih oblasti.

"Došli smo do zaključka da je praktično prvi grad, najstariji grad na ovom području nastao u 10. veku. Postojala je nedoumica i nepoznanica gde se nalazio utvrđeni grad "Mačva" ili "Mačov". To je bila prestonica srpskog kralja Dragutina, i kraljevstva Srbije kroz ceo 14. i 15. vek. U 15. veku se umesto toponima Mačve pojavljuje Zaslon", objašnjava istoričarka Svetlanka Milutinović.

Na obali reke Save, dodirivala su se carstva i vodile važne bitke. Na osnovu dokumenata i činjenica, na koje dosadašnji hroničari nisu obraćali pažnju, jer su reč "Kolubara" vezivali za reku kod Obrenovca i Valjeva, a ne za zmije oko ostrva, prva tvrđava nalazila se 2 kilometra nizvodno od postojeće, na prostoru od stotinak hektara, gde je kasnije izgrađena HI "Zorka".

Dragoljub Paja Milutinović, diplomirani arhitekta navodi: "Ovaj prostor na kome se nalazimo, ni po jednom parametru nije mogao da zadovolji, zahteve grada koji je u nekom trenutku imao, recimo 30.000 ljudi, zahteve grada koga bi gradilo 20.000 ljudi, zahteve grada u koji bi u zaleđe, u kanal ušao veliki kraljevski brod, Matije Korvina, grada koga bi sa 30.000 ljudi napadao Sulejman Veličanstveni".

Šabački veliki grad čijim se osvajanjem menjala karta Evrope, srušen je 1739. posle Beogradskog mirovnog ugovora.

Tvrđavu koja i danas čuva savsku obalu, Turci su izgradili nekoliko godina kasnije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
15° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи