U Tarašu osnovana prva srpska ribarska zadruga

Na zemljištu koje se nije moglo koristiti u ratarstvu, Milorad Krstin iz Taraša je u selu Taraš napravio ribnjak na 12 hektara, sa mogućnošću proširenja na još 17. Za tri godine poslovanja imao je izlov, ali su uslovi proizvodnje za male ribnjake sve teži, pa je odlučio da osnuje Prvu srpsku ribarsku zadrugu u koju očekuje da se uključe i drugi iz Vojvodine.

"Nazovimo tu Prvu ribarsku zadrugu kao Asocijaciju svih vlasnika ribnjaka. Apsolutno ćemo imati neku jačinu, težinu i prema Vladi, a imaćemo i prema tržištu, a imaćemo i prema izvozu, koji bi trebalo normalno da. A ne da dozvolimo da se gase ribnjaci kao što su već počeli, imamo već četiri - pet ugašenih", kaže Milorad Krstin, vlasnik ribnjaka Taraš.

Kao najznačajniji zadatak svakog ribnjaka u budućnosti je unapređenje zdravstvene zaštite ribe. Zato bi zadruga mogla da obezbedi jednog veterinara ili stručnjaka koji bi o tome vodio računa za više ribnjaka istovremeno.

"Kada bi spojili taj deo, tehnološki i veterinarski i zdravstveni, mi bi dobili bolji kvalitet ribe, uspešniju proizvodnju, veći prinos po hektaru, tako da bi konačno došli na to da možemo tri hiljade kilograma da proizvedemo po hektaru bez ikakvih problema", kaže Radivoje Lackov, rukovodilac proizvodnje.

Trenutno je prinos ribe na domaćim ribnjacima prosečno oko 1.200 kilograma po hektaru, a trenutnih 14.000 hektara pod slatkovodnim ribnjacima se može višestruko povećati, jer postoje površine slabe plodnosti za te namene, pa sistem zadrugarstva u ribarstvu može koristiti i za gradnju novih ribnjaka.

rts.zrenjanin@rts.rs
+381 23 534 566