Bogutovac i Lopatnica zamirisali na vrganj

Berba pečuraka za prodaju u kraljevačkom kraju ima tradiciju dužu od 70 godina. Najbolje je, kažu, bilo u vreme zemljoradničkih zadruga i organizovanog otkupa, jer danas najveći profit ostvaruju trgovci na crno, prodavnice i vlasnici restorana. Ipak, veliki broj meštana, posebno na brdsko-planinskom području, berbom pečuraka popunjava kućni budžet.

Jednom godišnje, na "Danima gljiva" u mestu Čuđak u Bogutovcu okupljaju se pečurkari iz okoline Kraljeva i okruženja da razmene mišljenja o položaju gljivarstva kod nas, ali i da se nadmeću u pripremanju tradicionalnih jela od pečuraka.

Za Konstantina Rudinca iz Tolišnice, sela na obroncima Čemerna kraj proleća i leto su dobra prilika da berbom pečuraka popravi kućni budžet. Kaže da bavi stočarstvom i proizvodnjom ćumura, ali kad god mu vreme dozvoli prošeta Čemernom i obroncima Troglava gde u potrazi za vrganjom, lisičarkom, bulnindžom, mlečnjajom i drugim vrstama pečuraka koje tržište traži.

"Bilo je nekada bolje, ali u pečurke ne ulažem ništa pa koliko uberem i prodam dobro mi dođe. Ne žalim se mada nam razni mešetari odnose najveći deo od novca koji bi nama trabalo da pripadne", kaže Konstantin dok obilazi bogutovačke šumarke.

Zahvaljujuži povoljnim vremenskim uslovima ova godina će se pamtiti po dobrom rodu pečuraka.možda i rekordnoj  berbi vrganja, lisičarke i drugih pečuraka iako pečurkari cenom nisu zadovoljni.

"Naravno da nismo zadovoljni. Cena lisičarke i vrganja koje naši pečurkari uberu je 200 dinara po kilogramu,dok je u trgovinskim lancima od 600 do 900 dinara,na primer u Beogradu a u Ljubljani i Zagrebu oko 25 do 30 evra. Naš je cilj da to promenimo, ali i da se izborimo da  gljive zaista dobiju status šumskog blaga", kažu oni.

Istog je mišljenja i Miroslav Pavlović,predsednik Ekološkog pokreta "Ibar" koji je organizator tradicionalne obrazovne, edukativne i ekološko-turističke manifestacije "Dani gljiva" u Bogutovcu koja duž Ibra okupi veliki broj pečurkara iz Kraljeva i okoline, kao i mnogi ljubitelja prirode i zdravog načina života.

"Cilj nam je da se izborimo i pitamo o svemu što je bitno za biodiverzitet Srbije, jer se smatramo odgovornim za budućnost Srbije, ne samo kad su gljive u pitanju. A kad je reč o njima želimo da utičemo na tržište edukaciju, cene, kao i na donošenje pravilnika o branju, sertifikate. Nekontrolisani izvoz," kazuje Pavlović.

O tim i drugim problemima i ove godine se razgovaralo na "Danima gljiva" u Bogutovcu. Oni su bili prilika da kraljevački pečurkari i njihovi gosti demonstriraju znanje i veštine u pripremanju gulaša i drugih jela od pečuraka. Najboljima su dodeljena priznanje i pohvale brojnih degustatora u dolini Lopatnice s željom da ova manifestacije iduće godine dobije međunarodni karakter.

rts.kraljevo@rts.rs
+381 36 333 465

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
24° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво