Terzijski zanat izumire

Terzijski zanat je među onima koji izumiru. Narodne nošnje se prave i ukrašavaju samo za kulturno- umetnička društva. Majstor terzija, inače stomatolog u penziji iz Niša, Zoran Radosavljević, pokazuje Vranjancima kako se ukrašavaju narodne nošnje.

Uzima meru, bira materijal - pliš, somot, čoju, crta motive, šije i veze. Tako se prave jeleci, anterije, suknje. Za dobrog terziju potrebno je stpljenje, mukotrpan rad.

Zoran Radosavljević učio je zanat u porodici, a školovao se za stomatologa. U penziji ponovo uživa u krojenju, pronalazi sličnosti između zubara i terzije.

"U spretnosti ruku, sve je u preciznosti. Vremenom, neki motivi prestaju da se crtaju, oni koji se ponavljaju stalno. Dobijete osećaj o obliku, veličini", kaže Zoran Radosavljević, majstor terzija.

Današnji krojač ili šnajder je nekadašnji terzija. Izrađuje narodnu nošnju, za kulturno- umetnička društva, i specijalne prilike - krštenja, rođendane. Ovim retkim zanatom bave se pojedinci.

"Dobro je naučiti i znati. Ta količina ručnog rada za jedan jelek, za iskusnog majstora, potrebno je bar 15 dana, uraditi ga kako treba", kaže Miodrag Anđelković.

Za svaki kraj Srbije vezuju se specifični motivi na narodnim nošnjama. Izrada ovog šumadijskog veza trajala je dva meseca.

Radionice terzijskog zanata u Vranju organizuje Narodni muzej, da podsete na stare zanate i sačuvaju kulturno nasleđe ovog kraja.

"Ovaj zanat se nekada šegrtovao i učio četiri godine, tako da ne može na šest časova da se nauči. To su samo osnovne tehnike, vrste materijala, alat koji se koristi, da bi ljudi imali svest o tome", kaže Iva Laković, etnolog.

To je pretežno muški zanat, u Vranju radi samo jedan majstor, terzija. Osim folklornih društava, delove nošnji kupuju i turisti, kao suvenire.

rts/vranje@rts.rs
+381 17 424 945

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 18. мај 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом