Izložba fotografija o reci Savi

Na svom putu prema Dunavu, reka Sava povezuje četiri zemlje, a najšira je kod Šapca. Sve ono što je godinama fotografisao i prikupljao o njoj, Dragutin Petrović, hroničar iz tog grada, izložio je u galeriji Kulturnog centra.

Najstarija fotografija Turske tvrđave u Šapcu, snimljena je oko 1850. godine. Reka Sava i okolne bare, nekada su predstavljale prirodnu zaštitu od neprijatelja. Carinarnica je sagradjena početkom 20. veka, a pristanište nekoliko godina posle Velikog rata.

"Šabac je imao šest plaža, kod mosta, Agencija, Stari grad, Zorkina, Mačvina i plaža u Klenku, preko, gde smo se prevozili dereglijom jer je taj deo plaže bio peskovit", kaže Dragutin Petrović, autor izložbe.

Godine su menjale i reku i ljude. Od 6 plaža, ostala je samo jedna. Mnoge lepe trenutke i detalje, šabački hroničar, sačuvao je od zaborava.

"To je, sa jedne strane, istorijska priča o nastanku Šapca, o razvitku grada na Savi, o plažama, o svemu onome što ima istorijsku, dokumentarnu i kulturnu vrednost a sa druge strane, tu su njegove fotografije koje predstavljaju Savu iz ovog vremena. Savu onakvu kakvu je on doživljava i Savu koju on jako voli", kaže Sonja Petrović Jagić, direktorka Kulturnog centra.

Mnogim Šapčanima, obala Save, nekada je bila drugi dom. Na njoj su se družili i odrasli.

"Danas je obala Save kod Šapca šetalište između dva mosta i smatram da nije iskorišćena koliko treba. Ne treba zaboraviti da je Sava u svom toku kod Šapca najšira, da je to more, da je to blago, da je to bogatstvo koje mi nismo iskoristili", kaže Dragutin Petrović, autor izložbe.

Sava kod Šapca, poznata je i po većem broju rečnih ada. Najlepšu sliku sa njene obale, svake godine u svet posalju učesnici i gosti međunarodnog plivačkog maratona i "Šabačkog letnjeg festivala".

rts.sabac@rts.rs
+381 15 353 269

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи