Rezoluciju 1244 ne treba čitati kao broj telefona, ni PDV kao dodatu vrednost

Ovaj tekst sam pisao oslanjajući se na odluke Odbora za standardizaciju srpskog jezika...

BIROKRATIZACIJA JEZIKA. Mnogi naši čitaoci nas pitaju o upotrebi predloga za u rečenici: „EPS: Struja poskupljije od 1. marta za deset odsto.“ Ako se za izostavi, da li se menja značenje rečenice i da li je rečenica korektna?

U toj rečenici i sličnim primerima upotreba predloga za nije pogrešna, ali ponekad takva rečenica može imati birokratski prizvuk.

VLAST. Neretko izaziva nedoumice kada se vlada, skupština i parlament pišu velikim, a kada malim slovom.

Prema važećem pravopisu, piše se Vlada Republike Srbije, tj. Vlada Srbije, skraćeno se piše Vlada, ali se malim v kada je ispred neka upućivačka reč: ova vlada, Dačićeva vlada i sl.

Treba pisati Dom Narodne skupštine ili Narodna skupština, skraćeno – Skupština. Pisaćemo malim početnim slovom naša skupština, jer postoji i njihova skupština.

Kao zajednička imenica, parlament se piše malim početnim slovom. Parlament kao skraćeni naziv Evropskog parlamenta ili Britanskog parlamenta ne gubi karakter vlastitog imena i piše se velikim slovom.

REZOLUCIJA. A kako pisati dokument Saveta bezbednosti UN „rezolucija 1244“? Poodavno je doneta ta rezolucija, ali i dalje izaziva nedoumice njeno pisanje a i čitanje.

Rezolucija se može pisati i velikim i malim početnim slovom, mada je bolje velikim.

Brojku 1244 možemo ali i ne moramo pisati sa tačkom iza brojke 1.

Ali, ono što je važnije, tu rezoluciju ne treba čitati kao broj telefona – dvanaest četrdeset i četiri, nego hiljadu dvesta četrdeset i četiri.

PDV. A šta mislite o PDV-u? Ovoga puta neće biti reči o ekonomsko-pravnoj strani tog poreza. Pošto je pun naziv porez na dodatu vrednost, pitanje je da li je pridev dodat ovde korektno upotrebljen.

Kako stoji u saopštenju Odbora za standardizaciju srpskog jezika, „bolji je čist pridev (dodatna) nego trpni pridev (dodata).

Trpni pridev najčešće traži vezu s nekim ili s nečim: dodat šećer kolačima, dodato pet knjiga na policu, dodat biber jelu, dodata vrednost... čemu?

Kada se kaže porez na dodatu vrednost, trebalo bi precizirati čemu je vrednost dodata.

Reč je o prevodu s engleskog: value added tax, added=dodat.

Dotle pravi pridev dodatni znači „koji se naknadno dodaje, dopunski: dodatna sredstva“.

Tako može i dodatna vrednost.

Ne znam da li se sintagma dodata vrednost sada može promeniti, bolje rešenje bi bilo dodatna vrednost.

Mada, treba naglasiti, nije nepravilan ni trpni pridev, samo je ovde pravi pridev bolji.

ĆIRILIČKI I LATINIČKI. „Registracija ćiriličnog domena“, „Ćirilični naziv Starbaks“... Na pridev ćirilični često nailazimo, ali da li je korektno napisan?

U stručnoj literaturi se kaže da i ćirilični i ćirilički imaju pravilnu tvorbu.

Prednost ipak treba dati obliku ćirilički zato što pripada odnosnim pridevima, a oni se grade uglavnom pomoću sufiksa -ski.

Isto pravilo važi i za prideve latinični i latinički.

IME PA PREZIME. Godine 2005. Odbor za standardizaciju srpskog jezika doneo je odluku o redosledu imena i prezimena.

U srpskom jeziku treba govoriti i pisati tako da skoro uvek prvo dođe ime a tek onda prezime. Izuzetak su telefonski imenici, platni spiskovi...

Kada se napiše prvo prezime, treba iza njega staviti zapetu.

Takav je redosled u velikoj većini evropskih jezika. Izuzetak je mađarski.

Imena iz mađarskog jezika, kada se prenose u srpski, pisaće se po našim pravilima, pa će poznati mađarski pesnik u srpskim tekstovima glasiti Šandor Petefi (mada nalazimo i obrnuto – Petefi Šandor).

U kineskom je takođe obrnuti redosled – prezime pa ime, ali taj redosled se ovoga puta zadržava i kada se to ime prenese u srpski (pa i u druge jezike).

IGNORANTSKI. Vest iz komšiluka: „Ministarstvo unutrašnjih poslova ima ignorantski odnos prema Državnoj izbornoj komisiji...“ Ovaj primer otvara pitanje značenja glagola ignorisati i prideva ignorantski.

Glagol ignorisati znači „ne hteti znati za nešto, za nekoga, s prezrenjem prelaziti preko nečega, preko nekoga, kao da ne postoji...“

Imenica ignorant znači neznalica, pa samim tim i pridev ignorantski znači neznalački.

Zašto novinar nije rekao da „MIP ignoriše“ nego pominje nekakav „ignorantski odnos“ to je valjda samo njemu jasno.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи