Srpska književna zadruga – od "kraljevske brige" do preživljavanja

Ustanova koja je povezala tri veka, nije radila jedino za vreme okupacije u Prvom svetskom ratu. Srpska književna zadruga ušla je u svoju 125. godinu postojanja.

Najugledniji ljudi toga vremena - profesori, književnici, naučnici – osnovali su Srpsku književnu zadrugu. Jovan Jovanović Zmaj, njen prvi potpredsednik, nacrtao je čuveni znak.

"Retko da je kao tada sve odmah tako srećno pogođeno. I ime, znak, slovo, boja, format i ceo program", kaže književnik i akademik Matija Bećković.

Najpoznatija edicija je "Plavo kolo", koju čini 728 naslova.

"Srpska književna zadruga je ustanova koja je preživela razna vremena. Uvek je njena knjiga i pouzdanost te knjige bila iznad svih tih društvenih i ostalih okolnosti iako je teško bilo da preživi takva knjiga, ćirilicom, s patriotskim bojama, sa najvišim esterskim i izdavačkim merilima, do dana današnjeg", ističe glavni i odgovorni urednik Srpske književne zadruge Dragan Lakićević.

U prvom Kolu bili su Sterija, Matavulj i Dositej, a u najnovijem i Plutarh, Radović i Bećković. A Bećkovićeva knjiga "Prahu oca poezije", posvećena Njegošu, takođe je povezala tri veka.

"On je jedan od autora Srpske književne zadruge, kao što je i bio član Srpskoga učenoga društva. I 'Gorski vijenac' je sa tumačenjima u Srpskoj književnoj zadruzi objavljivan više puta", objašnjava Bećković.

Dok je danas budućnost izdavačke kuće neizvesna jer se finansira sama prodajom svojih knjiga i donacijama koje sama izmoli, nekada su i kraljevske kuće o njoj vodile računa.

"Kralj Aleksandar Obrenović je odmah primio Zadruginu upravu i postao Zadrugin član. On je u to verovao. U to vreme i crnogorski knjaz Nikola je oslobodio poštarine knjige SKZ za njegovu Kneževinu Crnu Goru", ističe Lakićević.

Zato će cela 2017. biti u znaku jubileja. Biće napravljeno novo Kolo, dostojno godišnjice. Činiće ga najbolja dela srpske i svetske književnosti koje smo do danas dobili.

broj komentara 0 pošalji komentar