subota, 04. feb 2012. | Izaberite pismo: Ћирилица



 

Naslovna > Vesti > Nauka > Sećanje na Milevu Marić

nedelja, 14. jun 2009, 08:18 -> 16:27

Sećanje na Milevu Marić

Otvorena spomen ploče srpskoj naučnici Milevi Marić Ajnštajn na groblju Nordhajm u Cirihu, gde je njen grob pronađen pre pet godina. Svečanosti prisustvovao i ministar za dijasporu Srđan Srećković.

Mileva-Maric-1.jpg
Rođena u Titelu

Mileva Marić rođena je u Titelu 1875. godine. Pohađala je gimnaziju u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici, bila je i đak Kraljevske srpske škole u Šapcu.

Studirala je matematiku i fiziku na Državnoj politehničkoj školi u Cirihu. Bila je u braku sa fizičarem Albertom Ajnštajnom, na čiji je vrhunski naučni rad, prema nekim podacima, značajno uticala.
Za grobno mesto Mileve Marić Ajnštajn saznalo se u javnosti tek 2003. godine, 55 godina nakon njene smrti, zahvaljući Petru Stojanoviću, osnivaču Memorijalnog centra "Nikola Tesla" iz Sent Galena.

Ministar za dijasporu Srđan Srećković otkrio je na groblju Nordhajm u Cirihu spomen ploču Milevi Marić Ajnštajn, srpskoj naučnici koja je doprinela uspesima svog supruga, nobelovca Alfreda Ajnštajna.

Pre ove komemoracije, u Pravoslavnoj crkvi "Svete trojice" u Cirihu održana je liturgija u pomen Milevi Marić, koju je služio protonamesnik hrama Miroslav Simijanović sa sveštenstvom.

"Ovo je veliki dan za našu dijasporu u Švajcarskoj, ali i za državu Srbiju i ceo srpski narod", izjavio je Srećković pošto je otkrio spomen obeležje i podsetio da se time prvi put zvanično odaje priznanje Milevi Marić Ajnštajn, od čije je smrti prošlo više od 60 godina.
"Na ciriškom groblju počivaju mnoga imena koja su zadužila civilizaciju svojim delima. Sada ceo svet zna da je tu, među njima, i verovatno najgenijalnija Srpkinja svih vremena, Mileva Marić-Ajnštajn", naglasio je ministar.

Mileva Marić zaslužna je za revolucionarnu teoriju fizike iz koje se izrodila "kvantna fizika", naglasio je on, i zato se njeno ime nalazi u svim svetskim enciklopedijama među 100 najpoznatijih naučnica sveta.

Ministar je podsetio da je Mileva Marić Ajnštajn još u detinjstvu pokazivala veliki talenat za prirodne nauke i da je bila jedina devojčica koja je pohađala mušku gimnaziju, što je bilo nečuveno u to vreme, a upis joj je dozvoljen upravo zbog neosporne genijalnosti.

Na studijama Državne politehničke škole u Cirihu, bila je peta žena koja je uspela da položi prijemni ispit, a prva koja je studirala na odseku za matematiku i fiziku.

U toj školi je i upoznala budućeg supruga Ajnštajna, a njeni biografi tvrde da je svoju naučnu slavu žrtvovala zbog braka, koji uprkos tome nije uspeo, ispričao je ministar Srećković.

O tome, kao i o njenom koautorstvu u delima slavnog Ajnštajna, uključujući i teoriju relativiteta, najbolje svedoči njihova prepiska koja je sačuvana i postala deo naučne istorije, naveo je ukazavši i na tragičnu sudbinu Mileve Marić.

"Život je završila gotovo anonimno, čak joj se ni za grobno mesto nije znalo do pre pet godina. Danas je dobila svoju spomen ploču, ovde gde je sahranjena i gde je provela najveći deo života", rekao je Srećković.

Srećković je napomenuo da je zaslugom Petra Stojanović, osnivača Memorijalnog centra "Nikola Tesla" iz Sent Galena, pronađen grob Mileve Marić.

Ministarstvo za dijasporu  realizovalo projekat

Ministarstvo za dijasporu je finansiralo i u saradnji sa srpskom dijasporom, realizovalo projekat podizanja spomen ploče srpskoj naučnici. Srećković je zahvalio predstavnicima švajcarskih vlasti "koje su nam omogućile da ispravimo istorijsku nepravdu prema našoj najvećoj naučnici i da joj odamo počast kakvu zaslužuje".

Ministar je srpskoj dijaspori uputio želju da sa ljubavlju i ponosom neguje tradiciju, kulturu i običaje zemlje iz koje potiče i čuva dragocenu vezu između zemlje u kojoj živi i matice koja će, kako je naglasio, "za razliku od nekih ranijih vremena, u buduće uvek biti uz svoj narod u rasejanju".

Odavanju pomena i otkrivanju spomen ploče srpskoj naučnici prisustvovali su pomoćnik ministra za dijasporu Vukman Krivokuća, ambasador Srbije u Švajcarskoj Milan St. Protić i direktor gradske kancelarije za interkulturalna pitanja u Cirihu Kristof Majer.

1
komentari broj komentara 13 | cwpošalji komentar
(subota, 04. jul 2009, 18:42)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Ulica

Mene intresuje kako u Beogradu nijedna ulica ne nosi njeno ime?....

1
(sreda, 17. jun 2009, 15:33)
Mala [neregistrovani]
opošalji odgovor

Carica Mileva!

Pardon!
"Svetskog"...:)

1
(ponedeljak, 15. jun 2009, 12:59)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Zasluga

Poznata je cinjenica da Anstajn, nakon razlaza sa Milevom, nije objavio nijedan znacajniji naucni rad do kraja zivota.

1
(ponedeljak, 15. jun 2009, 12:04)
Aleksandar [neregistrovani]
opošalji odgovor

Kako ne razumes?

Malo dodatnih informacija! Vise (a mozda i najvise) detalja o zajednickom zivotu Mileve i Alberta moze se naci u njihovom apartmanu - muzeju u Bernu (centralna ulica koja se spusta od zeleznicke prema reci). Tu se nalaze njene i Albertove ocene tokom zajednickog studiranja u Cirihu (iz kojih se vidi da je u mnogim oblastima bila bolja od njega - posebno u matematici) kao i njena pisma sestri (mislim da se zvala Zorka) u kojima pise o zajednickom radu sa Albertom na teoriji relativiteta. Postoji i Albertovo pismo u kome kaze da ako ikada dobije neku naradu za teoriju relatitvita onda makar pola treba da pripadne Milevi. Na kraju je ostavio samu sa decom, BEZ ikakvih sredstava za zivot i odselio se u Berlin gde se ozenio sa svojom rodjakom!

1
(ponedeljak, 15. jun 2009, 07:07)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Kako ne razumes?

U to vreme zene nisu imale pravo glasa, kao sto ga imaju sad, cak, na zalost i one genijalne.
Takodje, Ajnstajnova porodica se godinama trudila da ta pisma ne izadju na videlo.
Najvise ima je bolo oci ono " Nasa teorija relativiteta", sto je sam Albert napisao.
On je bio slab sa matematikom i izuzetno lenj i razvratan covek. Mileva ga je, na zalost, mnogo volela.
Teorija relativiteta je njena. Na kraju je ipak morao da joj da sav novac od Nobelove nagrade,verovatno da je ucutka.
Sta je mogla jedna zena, i ako genijalna, u to vreme? Vrlo, vrlo malo.
Ali istina ce da izadje na videlo, vec pocije!

1
(nedelja, 14. jun 2009, 21:56)
маргус [neregistrovani]
opošalji odgovor

Питам

Поседујем Извештај српске више девојачке школе у Новом Саду из 1887. године. На 22 страни међу ученицима другог разреда, под бројем 9 пише: Милева Марић, из Руме, владање примерно, успех одличан, изостанака нема. Тада би она имала 12 година. Питам да ли су њени родитељи некада живели у Руми и да ли је ово Милева Марић Ајнштајн.

1
(nedelja, 14. jun 2009, 19:57)
Dragana [neregistrovani]
opošalji odgovor

I jos nesto dodatak uz napokon

I jos nesto dragi prijatelji, moj bivsi suprug je rodom iz Krupnja, mesta u Srbiji gde je veliki deo svog zivota proveo i umro dr Arcibald Rajs. Uocivsi mnoge osobine srpskog naroda nastala je tj napisao je knjigu Srbi cuvajte se sebe. Ne bez razloga. Moj bivsi suprug kao i mestani ovog kraja podizu spomenik Arcibaldu Rajsu kao velikom coveku i prijatelju Srbije. Inace Svajcarcu. Nije mi poznato da je bilo ko od Svajcaraca niti bilo koje svajcarsko udruzenje obratilo paznju na Milevu Maric naucnicu zenu koja je svojim radom i inteligencijom obelezila i vreme i zemlju u kojoj je radila i umrla, mislim na Svajcarsku. Samo jos toliko da dodam pozdrav Dragana

1
(nedelja, 14. jun 2009, 19:40)
Dragana [neregistrovani]
opošalji odgovor

napokon

Napokon se srpska emigracija bar povodom ovakvih ljudi tj zene dogovorila i uradila zaista jednu veliku stvar a jedna velika nepravda u odnosu na Milevu Maric je bar delimicno ispravljena. I sama sam dugo zivela u Cirihu upravo u ulici preko puta groblja Nordheim nebrojeno puta sam prosla tuda ne znajuci da je tu sahranjena Mileva Maric, ne obavestenost ne znanje... U stvari kako se naknadno pokazalo grob Mariceve je bio sto bi se reklo srspski prekopan zato sto nije bilo nikoga ko bi placao grobarinu. Nazlost vecina srpskih emigranata radije ce posecivati razne nazovimu muzicke spektakle, najcesce se nemilice trosi kada su u pitanju narodnjaci, kic, turbofolk zvezde, samozvane zvezde... Da je svako od nasih emigranata dao bar jedan Chf godisnje ovakva sramota, mislim da grob nase naucnice bude ne poznat i zaboravljen ne bi se ni desila. Pozdravljam Gdina Milana Protica i zelim mu svako dobro i ako odavno vec ne zivim u Svajcarskoj.

1
(nedelja, 14. jun 2009, 18:57)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Carica Mileva!

pardon prvog svedskog

1
(nedelja, 14. jun 2009, 18:40)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Carica Mileva!

Bas sam pisao neki slobodan rad i uzeo sam temu Anstajn.
Pri tome sam procitao neke nepoznate stvari kao napr.: jednom prilikom novinari su sedeli i cekali Anstajna, u jednom trenutku on je usao u prostoriju i sjeo, a mi , kaze novinar smo cekali da on pocne. Medjutim nakon kraceg vremena u prostoriju je usla njegova zena (Mileva) i uzela kredu i pocela da pise formule, kaze oni su ostali bez daha.Zna se da je ona kao poznati matematicar sa Ciriskog univerziteta odradila mnoge matematicke proracune.
Zna se da su imali dva sina i da posle pocetka drugog svedskog rata se vise nisu videli- bar sam ja tako procitao.
Inace je bio vrlo ponizavajuci prema njoj, bio je vrlo bezobrazan i nije birao reci da bi je cesto uvredio pred gostima (vrlo vulgaran covek).
Na kraju se ozenio sa svojom rodicom kako se zvala Eva-cini mi se, otisli zajedno za Ameriku.

1
1