Ganiću državljanstvo BiH tek 1998. godine

Ejup Ganić kao strani državljanin obavljao funkciju u Predsedništvu BiH u vreme rata, otkrivaju banjalučke "Nezavisne novine". Ganić podneo zahtev za upis u državljanstvo BiH tek 8. maja 1998. godine.

Član ratnog Predsedništva Bosne i Hercegovine Ejup Ganić, koga Srbija tereti za ratni zločin u u Sarajevu nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije maja 1992. godine, podneo je zahtev za upis u državljanstvo BiH tek 8. maja 1998. godine.

Tako je Ganić kao strani državljanin obavljao funkciju u Predsedništvu BiH u vreme rata između 1992. i 1995. godine, otkrivaju banjalučke "Nezavisne novine" koje navode da je on upisan u Knjigu državljana sa mestom rođenja u selu Šebečevu, kod Novog Pazara u Srbiji.

Ganić je 1. marta uhapšen u Londonu po zahtevu vlasti Srbije, a njegovo izručenje od Velike Britanije traže i Srbija i BiH.

Ministar pravde BiH Bariša Čolak je naveo da je prema Sporazumu o krivičnim stvarima, nedavno potpisanom između Srbije i BiH, presudno državljanstvo i prebivalište za dalje procesuiranje Ganića.

Članovi Ganićevog pravnog tima u medijima su izjavljivali da on ima samo državljanstvo BiH.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH ne postoji podatak da li je Ganić ikada ispisan iz Knjige državljana Srbije.

Diplomatski pasoš 2007. godine

U Ministarstvu inostranih poslova BiH potvrdili su da je šef diplomatije Sven Alkalaj iskoristio diskreciono pravo i u julu 2007. godine doneo odluku da Ganiću dodeli diplomatski pasoš koji je imao prilikom hapšenja u Londonu.

Alkalaj je odmah po hapšenju Ganića tvrdio da mu nije dao diplomatski pasoš.

Prethodno je drugi banjalučki list, "Glas Srpske", obelodanio da je ratni ministar unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Alija Delimustafić u iskazu pred Vojnim sudom u Beogradu rekao da je Ganić bio jedan od onih koji su rukovodili masakrom nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije u Dobrovoljačkoj ulici maja 1992. u Sarajevu.

"Glas Srpske" je tada podsetio da su, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u napadu na kolonu vojnika JNA, ubijena 42 i ranjena 73 vojnika i oficira JNA.

Takođe je zarobljeno 215 pripadnika JNA koji su potom bili izloženi psihičkom i fizičkom zlostavljanju.

Srbija je, uz Ganića, raspisala poternicu za još 18 državljana BiH osumnjičenih za ovaj zločin.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
18° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво