Priča o kapetanu Draganu

Septembra 2005. godine štampa u Australiji pisala je da je Dragan Vasiljković, na ovim prostorima poznatiji kao Kapetan Dragan, u Hrvatskoj osumnjičen da je kao komandant srpskih paravojnih snaga učestvovao u ratnim zločinima protiv civila, hrvatskih vojnika i zatvorenika,  u periodu od 1991. do 1993. godine.

Da bi "dokazao netačnost tih navoda", Vasiljković se septembra 2005. godine vratio u Australiju, gde je poznat pod imenom Danijel Snmiden.

Sam Vasiljković je za australijsku štampu izjavljivao da jeste obučavao srpske vojnike, ispitivao neprijateljske, ubijao u borbama i vodio napade, ali da nije umešan u ratne zločine.

Županijsko državno tužilaštvo u Šibeniku tereti ga da je „kao komandant jedinice za posebne namene u sastavu paravojnih srpskih snaga, odnosno kao šef  nastavnog centra za obuku pripadnika specijalne jedinice "Alfa", postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija".

Osumnjičen je i da je u junu i julu 1991. godine "u zatvoru na kninskoj tvrđavi i februara 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije", i da je  "1991. godine u Glini izradio plan napada i zauzimanja glinske policijske stanice."

I dok neki primećuju da je optužnica protiv Vasiljkovića podignuta 15 godina nakon što su se odigrali događaji za koje ga tereti, drugi su skloni drugom vremenskom paralelizmu - baš u to vreme u Španiji je uhapšen haški optuženik, hrvatski general Ante Gotovina.

Haški svedok 

Zanimljivo je da je i Vasiljković boravio u Hagu. 2003. godine, i to kao svedok Tužilaštva u procesu protiv Slobodana Miloševića.

Kapetan Dragan je u nekim  intervjuima  navodio tu činjenicu kao potvrdu svoje nevinosti. 

"Interesantno je da Kapetan Dragan ni za vreme ratova, a ni posle nije bio optuživan za ratne zločine. Dakle, optužba Hrvatske da je počinio teške ratne zločine devedesetih u Hrvatskoj došla je kao jedno veliko iznenađenje. Znači, neki hrvatski pravosudni organi znali su više od haških istražitelja. Dakle, to je izazvalo veliko čuđenje i mislim da to delimično može da ide u korist Kapetanu Draganu", ocenio urednik beogradsog nedeljnika "Vreme" Filip Švarm.

Postojala je čak i teza da je optužnica protiv Vasiljkovića podignuta pukim slučajem i da je tome kriva slovna greška.

To nam je potvrdio i Savo Štrbac iz dokumentacionog centra "Veritas", inače stručni saradnik Vasiljkovićevog tima za odbranu u Australiji.

"Bio je procesuiran jedan Dragan prezimenom Vasiljević, koji je zaista bio kapetan i poginuo u saobraćajnoj nesreći. Kad su Hrvati vidjeli da su napravili grešku u identitetu, onda je njihova ministarka Škare-Ožbolt izašla na medije i pozvala svedoke kapetanovih nedjela da se jave. I tako je počelo sve, preko javnog natječaja", rekao je Štrbac.

Kako god da je počelo, činjenice su da je Dragan Vasiljković, ili Danijel Sniden, tri godine u pritvoru, od 20. januara 2006. godine.

Područni sud u Pertu utvrdio je 2007. da je "podoban za izručenje Hrvatskoj", a pre dva dana je to potvrdio i federalni sud. Vasiljkoviću je preostalo 15 dana da žalbom preokrene odluku.

Njegovi advokati osporavali su izručenje činjenicom da je Vasiljković australijski državljanin, ali i tvrdnjom da u Hrvatskoj ne bi imao pravedno suđenje.

"Želim da verujem da je fer suđenje moguće", rekao Filip Švarm.

Proces koji Hrvatska mora da dobije

Međutim, Švarm podseća da će to biti "jedan proces koji Republika Hrvatska mora da dobije" i da  "mnogi olakšavajući dokazi koje bi kapetan Dragan podneo u svoju korist bili tamo verovatno neće biti  uvaženi."

Štrbac je, pak, uveren da bi se slučaj Vasiljković mogao okončati već u toku istrage, a, ako do suđenja i dođe, "nije nemoguć i pozitivan ishod".

„Po onim dokazima koje je u istrazi prikupilo hrvatsko pravosuđe, to nije dovoljno ni za optuženje ni za osuđujuću presudu", objasnio je Štrbac.

Ocenio je i da suđenja u Hrvatskoj postaju objektivnija.

Razlog tome su  zamerke EU Hrvatskoj na velikom broju etnički obojenih presuda, jer, kako smatra Štrbac, Srbima i Hrvatima nije suđeno po istim standardima. Veliki broj tih slučajeva čeka na reviziju u Vrhovnom sudu Hrvatske.

Iako bi teoretski tako nešto moglo da se desi i Vasiljkoviću, sama činjenica da bi državljaninu Australije, srpskog porekla, moglo da se sudi u Hrvatskoj, nije ni najmanje prijatna.

"Njegov slučaj je značajan za Australiju gde ima dosta Srba iz Hrvatske koji su na Interpolovim poternicama. Šta god da odluči Australija, to će biti presedan", kategoričan je Štrbac.

Medijska atrakcija

Sličnog je uverenja i Švarm, koji kaže da će "slučaj Dragana Vasiljkovića skrenuti pažnju".

"Novine i televizije će da prate i sigurno mnogi Srbi će osetiti nelagodu da odluče da se vrate ili produže svoj boravak u Hrvatskoj", rekao je urednik "Vremena".

Sam slučaj kapetana Dragana ne bi trebalo dalje da uzdrma odnose Srbije i Hrvatske, ocenjuju naši sagovornici, jer dve države već imaju dovoljno razloga za krupnija neslaganja i nesporazume - hrvatsko priznanje nezavisnosti Kosova, ali i hrvatska tužba protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.

"Kapetan Dragan nema  taj značaj kao ova dva politička pitanja, ali biće jedna od slamčica koja će se nadograditi na loše odnose Srbije i Hrvatske, jer ja mislim da to suđenje neće moći samo da se bavi utvrđivanjem individualne krivice kapetana Dragana, već će se preko njega prelamati određeni srpsko-hrvatski odnosi iz 90-ih i da će to imati svoje prilično negativne posledice", tvrdi Filip Švarm.

Biografije Kapetana Dragana, koje su pristupačne javnosti, prilično se razlikuju.

Neke mu priznaju visoko vojno obrazovanje, neke tek kraću vojnu obuku i boravak u rezervnom sastavu vojske Australije.

Ali, u jednom se slažu, a to je da je Kapetan Dragan u Hrvatskoj organizovao specijalce pod prismotrom čelnika državne bezbednosti Srbije, Franka Simatovića, kojem se sudi za ratne zločine u Hagu.

Ukoliko do suđenja dođe, biografija Dragana Vasiljkovića konačno će biti sudski proverena, uključujući i taj deo od posebnog interesovanja za građane Srbije.

OKO magazin, 5. februar 2009.