Preinačena presuda i odbijena tužba Josifovskog

Apelacioni sud u Beogradu preinačio je prvostepenu presudu i pravosnažno odbio kao neosnovanu tužbu nekadašnjeg direktora beogradske Hitne pomoći Borka Josifovskog protiv pet državnih organa, jer, pored ostalog, u ovom slučaju nije moguća retroaktivna primena Zakona o zaštiti uzbunjivača, koji se primenjuje od 2015. godine.

Takođe, preinačeno je i rešenje o troškovima parničnog postupka, pa je Josifovski obavezan da Republici Srbiji za troškove prvostepenog i drugostepenog postupka isplati 67.500 dinara, navodi se u presudi koja je objavljena na sajtu Apelacionog suda.

Preinačenom presudom Višeg suda u Beogradu bilo je utvrđeno da je pet državnih organa, počev od 2006. godine, nanelo štetu Josifovskom, nepostupanjem po njegovim prijavama, a nakon njegovog ukazivanja 2005. godine na sporne veze lekarskih ekipa beogradske Hitne pomoći i privatnih pogrebnih preduzeća.

Međutim, Apelacioni sud je nakon razmatranja žalbi odlučio da otvori raspravu i da sam izvode dokaze za koje je smatrao da su ključni za donošenje pravosnažne presude.

Josifovski je pre 13 godina ukazao na kriminalne radnje lekara Hitne pomoći i privatnih pogrebnih preduzeća, a nakon toga je bio smenjen, a dve godine kasnije, 2008. godine i otpušten.

Iako je informacije do kojih je došao dostavio nadležnim, tuženim organima, oni nisu postupali povodom tih informacija, odnosno postupali su neblagovremeno i na taj način su, kako je tvrdio u tužbi, povredili Zakon o opštem upravnom postupku i Zakonik o krivičnom postupku.

Zbog toga je Josifovski tužbenim zahtevom tražio da se utvrdi da je prema njemu preduzeta štetna radnja kojom je stavljen u nepovoljniji položaj zbog izvršenog uzbunjivanja.

U presudi Višeg suda iz oktobra 2018. godine bilo je utvrđeno da su Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Agencija za borbu protiv korupcije, Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu i Više javno tužilaštvo u Beogradu preduzeli štetne radnje prema Josifovskom i stavili ga u nepovoljniji položaj zbog izvršenog uzbunjivanja.

Svojom tužbom, Josifovski nije zahtevao odštetu niti neku drugu satisfakciju.

Prema stavu Apelacionog suda, Josifovski je učinio verovatnim da je prema njemu preduzeta štetna radnja, jer je kao direktor hitne pomoći tuženim državnim organima dostavio podatke o radu zaposlenih koje je smatrao nezakonitim i osnovano očekivao da će se po njegovim prijavama i dopisima postupati, ali oni nisu preduzeli odgovarajuće radnje da ispitaju navode koje je učinio verovatnim.

Međutim, Apelacioni sud napominje da Josifovskom ne može pružiti zaštita po Zakonu o zaštiti uzbunjivača koji je stupio na snagu 4. decembra 2014. godine, a primenjuje se od 5. juna 2015. godine, zbog nemogućnosti retroaktivne primene tog zakona.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
15° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи