Slučaj "Ćuruvija", suđenje optuženima ušlo u završnu fazu

Na suđenju četvorici nekadašnjih propadnika Državne bezbednosti, optuženih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije završne reči nastavili su da izlažu branioci i okrivljeni, tražeći od suda oslobađajuću presudu.

Stav odbrane, generalno je da se u ovom postupku "sudi jednom vremenu", da dokaza protiv optuženih nema i da na optuženičkoj klupi ne sede izvršioci ubistva.

Branioci su detaljno analizirali, kako izjave svedoka i dokaze, tako i završnu reč Tužilaštva za organizovani kriminal, koje je kao nalogodavca optužilo "tadašnji državni vrh" a optužene kao izvršioce.

U završnoj reči, tužilaštvo je predložilo sudu da na maksimalne kazne zatvora od po 40 godina osudi svu četvoricu nekadašnjih pripadnika Državne bezbednosti optuženih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. godine.

Za ubistvo Ćuruvije optuženi su nekadašnji šef DB-a Radomir Marković, tadašnji šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić i pripadnik toga centra Ratko Romić, kao i Miroslav Kurak kome se zbog bekstva sudi u odsustvu.

Jedan od advokata koji brani Radonjića i Romića, advokat Zora Dobričanin Nikodinović decidna je u stavu da dokaza protiv njenih branjenika nema, i kako kaže, ne prihvata telefonske komunikacije kao dokaz jer su nezakonito pribavljene.

Kritikovala je i stav tužilaštva i punomoćnika porodice ubijenog Ćuruvije prema očevicu ubistva, Branki Prpi, jer njenom iskazu nisu poklonili veru, a bila je "100 odsto sigurna da nije videla Kuraka (optužnog da je neposredni izvršilac) na mestu ubistva".

"Neverovatno da je su oni odlučili da Prpa nije kredibilan svedok zato što ima dioptriju dva i po, pa ne vidi dobro na jedan metar", precizirala je advokatica i podsetila da je Prpa do detalja opisala čoveka koji je pucao na njenog tadašnjeg partnera.

Smatra da je tužilac u svojoj završnoj reči optužio sve grane vlasti - zakonodavnu koja je donela sporni Zakon o informisanju, sudsku vlast koja je taj zakon sporovodila, a takođe i izvršnu (finansijske inspektore i policiju) koja je sprovodila sudske odluke.

"Optužio je i medije – Politiku i RTS, a kao kruna svega je išla optužba na račun DB-a", rekla je Dobričanin Nikodinovićeva ističući da je "neko, negde odredio da DB bude odgovorni krivac, pa da se onda pakuju dokazi".

"Kažem ''pakovani dokazi'' jer 20 godina pričamo o belom golfu i Romiću na licu mesta, a nijedan svedok nije video Romića i belog golfa. To je čista izmišljotina kojom je javnost Srbije trovana dve decenije. Ko je i zašto to uradio neka mu služi na čast", navela je advokatica Radonjića i Romića.

Smatra da bi osuđujuća presuda "zauvek lišila sve nas mogućnosti da saznamo ko je zaista ubio Slavka Ćuruviju".

"Na optuženičkoj klupi nemamo izvršioce jer za to nema dokaza. Bez obzira na nepodnošljive pritiske na sve koji u njemu učestuvju očekujem da sud donese presudu na osnovu činjenica, dokaza i prava, prema svom znanju", zaključila je Dobričanin Nikodinović.

Advokat Stevan Protić koji brani Kuraka smatra da su završne reči tužilaštva i punomoćnika Ćuruvijine porodice napisane da bi se objavljivale u medijima, a ne da bi se utvrdila istina.

Pored ostalog, naveo je i da je predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić odbio da svedoči, dok koristi svaku priliku da vrši pritisak na sud šireći neistine o ovom događaju i postupku.

Odbrana se osvrnula i na konstatacije tužioca da je Ćuruvija bio pod "državnim rendgenom" i da je zapitao ko može da ubije čoveka koji je stalno pod pratnjom, osim države, pa u prilog svog zaključka citirao iskaz Aleksandra Tijanića iz 2008. koji je naveo da je Ćuruviju smrtnu presudu doneo državni vrh, a da je porota bila cela vlada.

"Ako je porota bila cela vlada, zašto članove vlade nije izveo da svedoči", pitao je u svojoj završnoj reči Rade Marković, optužen za podstrekavanje na ubistvo.

Ocenio je da je na optuženičkoj klupi zamenio Slobodana Miloševića, da bi se opravdalo NATO bombardovanje.

Smatra da se ovim postupkom neće saznati istina o ubistvu Slavka Ćuruvije.

Branilac okrivljenih Radonjića i Romića je na početku postupka tražila upravo ispitivanje članova tadašnje i Savezne i Republičke vlade, posebno zaduženih za informisanje, kako bi se rasčistilo da li je, kako tvrdi tužilaštvo, Ćuruvija ubijen radi očuvanja vlasti i gušenja medijske slobode.

Sud je te predloge odbio.

Završne reči optuženih Radonjića i Romića – 7. mart

Završne reči optuženih Radonjića i Romića zakazane su za 7. mart, nakon čega će sud zakazati datum objavljivanja prvostepene presude.

Tokom višegodišenjeg dokaznog postuka u ovom procesu ispitano je preko 100 svedoka.

Nekadašnji komadant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek je ključni svedok u ovom postupku, jer je nakon njegovog svedočenja pred Tužilaštvom za organizovani kriminal, u januaru 2013. godine pokrenuta zvanična istraga, kada su uhapšeni Radonjić i Romić.

Ulemek međum nije želeo da svedoči pred sudom, a kao razlog je naveo strah za svoju bezbednost i bezbednost svoje porodice, a isto su učinili i braća Miloš i Aleksandar Simović.

Tužilac je njihove tvrdnje ispitao i utvrdio da pretnji nije bilo, o čemu je obavestio sud.

Ulemek i Simovići u najčuvanjijem zatvoru u zemlji zvanom "Alkatraz" služe višedecenijske kazne zatvora.

Radomir Marković u zatvoru služi kaznu od 40 godina zatvora, a Miroslav Kurak je u bekstvu i za njim je raspisana međunarodna poternica.

Milan Radonjić i Ratko Romić su od jula 2017. u kućnom pritvoru uz elektronski nadzor, nakon što su prethodne tri i po godine proveli u pritvoru Okružnog zatvora u Beogradu.

Radonjić i Marković se terete za podstekavanje na teško ubistvo, a Romić i Kurak za teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Prema optužnici, Ćuruviju je 11. aprila 1999. godine ubio Miroslav Kurak, a saučesnik mu je bio Ratko Romić, koji je drškom pištolja udario u glavu Ćuruvijinu prijateljicu Branku Prpu.

Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog "javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti".

Ćuruvija je ubijen 11. aprila na Uskrs 1999. godine u dvorištu ispred ulaza u zgradu u kojoj je živeo, gde su se nalazile prostorije marketing službe "Dnevnog telegrafa", a sa njim u društvu je tada bila Branka Prpa.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво