Apelacioni sud počeo razmatranje žalbe na presudu za ubistvo Bojovića

Apelacioni sudu u Beogradu počeo je da razmatra žalbe na presudu kojom je Miloš Delibašić (34) oslobođen optužbi da je zajedno s pokojnim Slobodanom Šaranovićem organizovao kriminalnu grupu i njene pripadnike podstrekavao da ubiju brata Luke Bojovića, Nikolu, 2013. godine u Beogradu, kao i Miloša Vidakovića u Budvi iste godine.

Na sedinici, koja se nastavlja sutra, razmatraju se i žalbe na istu presudu kojom su četvorica okrivljenih osuđeni na kazne od 10 do 35 godina zatvora zbog ovih ubistava, a Goran Bojanić oslobođen optužbi da je bio pripadnik Delibašićeve i Šaranovićeve grupe.

Delibašić, koji se brani sa slobode, ni ostali okrivljeni koji su osuđeni i nalaze se u pritvoru, nisu prisustvovali sednici suda.

Oni nisu ni tražili da budu privedeni na sednicu, kojoj su prisustvovali samo advokati i tužilac.

Nakon razmatranja žalbi i prvostepene presude, Apelacioni sud može da presudu da potvrdi u celosti, da je preinači u određenim delovima ili da je ukine i naloži ponavljanje suđenja.

Prvostepenom presudom, Delibašić je u aprilu ove godine oslobođen od optužbi za krivična dela zločinačko udruživanje i teško ubistvo u podstrekavanju zbog nedostatka dokaza, kada mu je ukinut i višegodišnji pritvor.

Tužilaštvo za organizovani kriminal svojom žalbom je zatražilo od Apelacionog suda da presudu Delibašiću preinači u osuđujuću ili da se ukine i naloži novo suđenje.

Delibašiću je posle ove presude ukinut pritvor u kojem je bio od od izručenja iz Crne Gore od marta 2014. godine, ali u aprilu nije pušten na slobodu, već je poslat u zatvor na izdržavanje kazne od 15 meseci zatvora za falsifikovanje isprave.

Kaznu je izdržao u celosti i početkom novembra je pušten iz zatvora na slobodu.

Protiv Šaranovića, optuženog da je zajedno s Delibašićem organizovao ovu grupu, postupak je obustavljen zbog smrti jer je u februaru 2017. godine ubijen u Budvi. 

Prvostepenom presudom kao i Delibašić, svi optuženi u ovom slučaju su oslobođeni optužbi za zločinačko udruživanje.

Saša Cvetanović osuđen je kao neposredni izvršilac ubistva Bojovića na 35 godina zatvora.

Ratko Koljenšić, koji je nedostupan pravosudnim organima Srbije i živi u Crnoj Gori, osuđen je na 30 godina zatvora zbog saizvršilaštva u Bojovićevom ubistvu.

Miloš Vojnović osuđen je na deset i po godina zatvora, kao pripadnik grupe i egzekutor Vidakovića – u skladu sa sporazumom sa Tužilaštvom za organizovani kriminal koji je prihvatio sud, a prema kome je u zamenu za priznanje ubistva i svedočenje u procesu osuđen na minimalnu kaznu zatvora za krivično delo teško ubistvo.

Sud mu je u jedinstvenu kaznu uračunao i ranije izrečenu kaznu, pa mu je izrekao ukupno 14 godina zatvora.

Slaviša Novaković, koji je takođe u bekstvu, osuđen je na 35 godina zatvora kao i saizvršilac u ubistvu Vidakovića.

Goran Bojanić je prvostepenom presudom na koju su izjavljene žalbe, oslobođen optužbi da je bio pripadnik ove grupe.

Tužilaštvo je inače tražilo da se Delibašiću i ostalima izrekne kazna – ne manja od 30 godina zatvora, a za Bojanića kazna od četiri godine zatvora.

Međutim, sudsko veće nije poklonilo povrenje svedočenju Vojnovića u vezi sa umešanošću Delibašića u ubistva, a pored njegovog iskaza nije bilo drugih dokaza.

Glavni organizator ove grupe i nalogodavac ubistva je prema tvrdnjama tužilaštva za organizovani kriminal bio, sada pokojni, Slobodan Šaranović, prema kojem je postupak obustavljen jer je u februaru 2017. godine ubijen u Budvi ispred svoje kuće.

Šaranović je zajedno s Delibašićem, kako sumnja tužilaštvo, iz osvete naložio ubistvo Nikole Bojovića, jer je smatrao da je prethodno po nalogu Luke Bojovića ubijen njegov brat Branislav Šaranović u Beogradu.

Svi optuženi su negirali učešće u organizovanoj kriminalnoj grupi i povezanost sa ubistvima, izuzev Miloša Vojinovića koji je priznao da je on ubio Vidakovića, kao da je bio član u kriminalnoj grupi i svedočio je protiv ostalih optuženih, pošto je u julu 2017. godine zaključio sa Tužilaštvom za organizovani kriminal sporazum o svedočenju u zamenu za nižu zatvorsku kaznu, odnosno od deset i po godina zatvora.

Za krivična dela za koja je osuđen, odnosno za teško ubistvo predviđena je zakonska kazna kazna od 10 do 40 godina zatvora, a za zločinačko udruživanje do pet godina.

Motivi za dva ubistva Bojovića i Vidakovića su, kako se veruje, osveta za ranije ubistvo Šaranovićevog brata Branislava u Beogradu.

Luka Bojović je u španskom zatvoru od februara 2012. godine, gde izdržava kaznu od 18 godina zbog nezakonitog arsenala oružja koje je kod njega pronađeno u Valensiji.

Koljenšić je u Crnoj Gori i brani se sa slobode. Ta država vodi svoju istragu povodom ovih ubistava, pošto nije Srbiji izručila Koljenšića i Šaranovića.

Delibašić je 2016. godine, nakon višegodišnjeg suđenja, zbog nedostatka dokaza pravosnažno oslobođen optužbi da je učestvovao u pljacki zalatare "Izrael dajmond centar", u Kolarčevoj ulici u Beogradu 2008. godine.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво