Žalbeno veće na čelu sa Meronom odlučuje o radikalima

Predsednik sudskog Mehanizma u Hagu imenovao je tročlano žalbeno veće koje će doneti konačnu odluku da li će se proces protiv dvoje radikala Petra Jojića i Vjerice Radete optuženih za nepoštovanje suda prebaciti u Srbiju ili će ostati u nadležnosti Mehanizma.

Meron je na čelo veća postavio sebe, a za članove sudije Vilijama Huseina Sekula i Ivo Nelsona de Klera Batista Rosa. 

Oni će odlučivati o žalbi i odgovoru na žalbu tužilaštva povodom odluke sudije pojedinca da slučaj protiv radikala treba da se ustupi Srbiji. 

Tužilaštvo je u svojoj žalbi tražilo da se ta odluka poništi i da im se sudi pred Mehaniznom u Hagu, kao nasledniku Haškog tribunala pred kojim su optuženi.

Takođe traži od žalbenog veća da poništi rešenje kojim su povučene poternice za Radetom i Jojićem i da se ponovo izdaju međunarodni nalozi za njihovo hapšenje i izručenje Mehanizmu u Hagu, kao i da ukine nalog haškom tužilaštvu da preda sprskim kolegama dokaze i optužnicu protiv njih.

Radeta i Jojić optuženi su za nepoštovanja suda, odnosno, da su navodno zastrašivali, pretili i nudili mito svedocima u slučaju protiv predsednika SRS-a Vojislava Šešelja.

Tužilaštvo se žalilo na odluku sudije Ajdina Sefe Akaje od 12. juna kojom je naložio da se što pre je moguće slučaj prosledi kancelariji tužilaštva u Srbiji kao i sve informacije od značaja u vezi ovog slučaja, uz optužnicu i materijal koji podržava optužnicu.

Akaje je u svojoj odluci, između ostalog, naveo da je ovo krivično delo počinjeno u Srbiji, a da je Srbija navela da ima nadležnost te da je voljna i adekvatno pripremljena da prihvati ovaj slučaj za suđenje, uz obezbeđivanje svih procedualnih garancija za fer suđenje kao i da su optuženi spremni da se pojave pred sudom u Srbiji.

Haško tužilaštvo se tome usprotivilo tvrdeći da Vjerica Radeta i Petar Jojić, kao poslanici Srpske radikalne stranke u Narodnoj skupštini uživaju imunitet od krivičnog gonjenja.

Srbija je 2015. godine odbila da uhapsi i izruči Jojića i Radetu Haškom tribunalu pošto su srpski pravosudni organi konstatovali da nema uslova za njihovo izručenje, jer ni statut Saveta bezbenosti Ujedinjenih nacija o radu Tribunala, kao ni srpski Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom ne predviđaju krivično delo za koje se terete.

Za Jojićem i Radetom, po naredbi Trinunala, posle toga su raspisane crvene Interpolove poternice sa nalogom za hapšenje.

Nakon što je slučaj iz Haškog tribunala po njegovom zatvaranju 31. novembra 2017. prešao u Mehanizam, sudije tog suda su zaključile da je u interesu pravde i ekspeditivnosti da se ovaj slučaj prebaci državi na čijoj je teritoriji izvršeno krivično delo, a to je Srbija.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи