Zaplenjeno više od tone sumnjive garderobe

Carinska služba, kako se dodaje, prekinula je postupak carinjenja za robu za koju sumnja da je plagijat, kako bi se ovlašćeni nosioci prava intelektualne sredine izjasnili da li je roba krivotvorena.

Na Terminalu Gradina u četvrtak, prilikom kontrole robe iz Turske, namenjene uvozniku iz BiH, utvrđeno je da za približno 250 kilograma garderobe postoji sumnja o povredi prava intelektualne svojine. 

Reč je o 2.300 muških, ženskih i dečjih majica, kompleta, košulja, bluza, farmerica, torbi i čarapa sa oznakama robnih marki "Zara", "Patrolne šape", "Mini Maus" i "Tomi Hilfiger".

Narednog dana je na ovom istom robnom carinskom terminalu, u kamionu koji je takođe za tržište u BiH iz Turske prevozio tekstilnu robu otkriveno da je gotovo 900 kilograma garderobe pod sumnjom da povređuje pravo intelektualne svojine brendova "Kelvin Klajn", "Tomi Hilfinger", "Polo", "Guči", "Armani", "Pol end šark", "Lakost", "Najk" i "Adidas".

Zadržano je oko 4.500 muških košulja, jakni, trenerki i donjeg veša i dečje garderobe sa likovima i oznakama spajdermena, patrolnih šapa i Miki Mausa.

Prilikom dubinske kontrole kod mesta Bogutovac, na putu Kraljevo Raška, carinici su u sredu radi kontrole zaustavili kombi kurirske službe.

Prilikom pregleda pošiljaka otkriveno je da skoro 400 odevnih predmeta ne prati adekvatna dokumentacija o poreklu i plaćenim dažbinama, te se sumnja da povređuju pravo intelektualne svojine.

Među zadržanom garderobom najviše je majica i trenerki "Adidas" i "Najk", pidžama sa dečjim crtanim junacima i ženskih tašni "Prada", "Ges", "Zara" i "Luj Viton".

"Nosilac prava intelektualne svojine ima rok od 10 radnih dana da podnese Upravi carina pisanu saglasnost da je roba krivotvorena i da saglasnost za njeno uništenje", naveo je načelnik u Odeljenju za zaštitu intelektualne svojine Uprave carina Nebojša Anđelković.

Kako je ukazao, osim rizika koji predstavljaju za potrošače zbog sumnjivog kvaliteta, krijumčareni krivotvoreni proizvodi i piraterija pogađaju mnogo šire slojeve društva, nanoseći štetu, pre svega državnom budžetu i onima koji legitimno posluju.

Od profita ostvarenog nezakonitom distribucijom i prodajom robe na crnom tržištu često se finansiraju drugi vidovi kriminala, naveo je Anđelković.