Važić: Praćenje Ćuruvije prekinuto na dan njegovog ubistva

Bivši načelnik Četvrtog odeljenja beogradskog centra Državne bezbednosti Branko Važić izjavio je da je na dan ubistva novinara Slavka Ćuruvije prekinuto njegovo praćenje, ali da ne zna ko je to naredio.

Svedočeći na suđenju optuženima za ubistvo Ćuruvije, Važić je rekao da je iz knjige dežurstva u Centru Državne bezbednosti video da je naređen prekid pratnje.

"Bilo mi je čudno, ali to nisam komentarisao", rekao je Važić odgovarajući na pitanja sudije Snežane Jovanović o prekidu pratnje Ćuruvije na dan njegovog ubistva.

Važić je rekao da je za praćenje Ćuruvije bio izdat nalog i da su ga pratili pripadnici Devetog odeljenja.

Istakao je i da su operativci sa terena izveštavali dežurne načelnike u Centru o dešavanjima na terenu.

Važić je rekao i da je za ubistvo Ćuruvije saznao kada je došao na dežurstvo i da mu je to preneo načelnik koji je prethodno dežurao.

"Posle su krenuli komentari po službi, ovakvi i onakvi", naveo je Važić.

Na pitanja advokata odbrane i sudije Jovanović, Važić je potom rekao da ne može tačno da se seti da li je 11. aprila kada je ubijen Ćuruvija ili dan kasnije bio dežuran, dodavši da je na dežurstvo došao u kasnim popodnevnim ili večernjim satima. 

Posle Važića, svedočili su bivši radnik DB-a Vladimir Martinović i bivši načelnik Bezbednosno-informativne agencije Miša Milićević.

Važić, kao i Martinović i potom Milićević, rekli su da nemaju neposrednih saznanja o nalogodavcima, organizatorima i izvršiocima ubistva.

Martinović je rekao i da je posle petooktobarskih promena prisustovao uzimanju izjava od pripadnika službe koji su pratili Ćuruviju, kao i od drugih osoba i beogradskog centra DB-a, među kojima je bio Milan Radonjić.

Naveo je i da su te izjave uzimane u skladu sa zakonom, a da je Radonjić tražio i da ide na poligrafsko ispitivanje, ali da to nije prihvaćeno.

Milićević, koji je bio direktor BIA od januara 2003. do marta 2004. godine, rekao je i da ne može tačno da se seti da li se BIA tada bavila ubistvom Ćuruvije.

"Ne mogu decidno da kažem da jesmo ili nismo, a tada smo imali druge prioritete poput ubistva premijera, vanrednog stanja u zemlji, ubistvo pripadnika službe u Bujanovcu", rekao je Milićević.

Za ubistvo Ćuruvije su optuženi bivši načelnik Državne bezbednosti (DB) Radomir Marković, nekadašnji načelnik beogradskog centra DB Milan Radonjić, bivši glavni inspektor Druge uprave DB Ratko Romić i pripadnik rezervnog sastava DB Miroslav Kurak.

Po optužnici, Ćuruviju je ubio Kurak koji je u bekstvu, a saučesnik mu je bio Romić koji je, kao i Radonjić, uhapšen januara 2014. godine.

Ćuruvija je ubijen 11. aprila 1999. godine u Svetogorskoj ulici Beogradu, a optuženi su tokom prethodnih ročišta odbacili svaku povezanost s tim zločinom.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво