Plavšićeva stigla u Beograd

Bivša predsednica RS Biljana Plavšić doputovala je oko 14 časova u Beograd, nekoliko sati pošto je oslobođena iz švedskog zatvora. "Ostajem u Beogradu", rekla je po dolasku u Srbiju.

Bivša predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić stigla je u Beograd pošto je puštena iz zatvora u kome je odslužila dve trećine kazne od 11 godina, na koliko je osuđena pred Haškim tribunalom zbog zločina nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini.

"Ostajem u Beogradu sa porodicom, ali jedva čekam da odem u Banjaluku i vidim svoje prijatelje", rekla je Plavšićeva u ekskluzivnoj izjavi Radio-televiziji Srbije, po dolasku u svoj stan na Vračaru, gde je došla u pratnji  premijera RS Milorada Dodika ušla u svoj stan u Katanićevoj ulici na Vračaru.

Biljana Plavšić, po dolasku u Beograd, nije davala izjave novinarima, ali je, po dolasku u stan va Vračaru, rekla da će im se uskoro obratiti.

Na pitanje novinara kako se oseća, ona je odgovorila: "Slobodno".

Milorad Dodik izjavio je da je bivša predsednica RS Biljana Plavšić slobodna po svim, kako je rekao, "ovim i božijim zakonima".

"Sve što sam imao da kažem o njenoj kazni ja sam rekao u prošlosti. Mislim da je to bila nepravda i da to apsolutno više nije ni važno, pogotovo za nju koja to treba da što pre zaboravi, a i mi, njeni prijatelji", rekao je Dodik.

Švedsko Ministarstvo pravde odobrilo je prevremeno puštanje na slobodu Biljane Plavšić. Prema švedskim zakonima, zatvorenik može biti oslobođen zbog dobrog vladanja pošto odsluži najmanje dve trećine kazne.

Haški tribunal je 15. septembra dao saglasnost za njeno prevremeno puštanje na slobodu, pošto joj je 24. oktobra isticalo dve trećine kazne.

U  izveštaju Tužilaštva, koji je razmatran prilikom odlučivanja u MKSJ o davanju saglasnosti da Plavšićeva bude oslobođena,  navodi se da ona "nije bila od velike pomoći niti je imala neku želju da sarađuje sa Tužilaštvom".

Bivša predsednica RS, prema o sporazumu o priznanju krivice, inače, nije imala obavezu da svedoči u druigim predmetima - što je u slučaju drugih optuženih koji su priznavali krivicu bilo gotovo pravilo, ali se ipak pojavila u procesu protiv Momčila Krajišnika.

Negativnu ocenu Tužilaštva, koju predsednik MKSJ Patrik Robinson nije uvažio, Plavšićeva je "zaslužila" u  slučaju Milošević.

Naime, ona je trebalo da se pojavi kao svedok tužbe početkom 2004. godine, čak je bila prebačena iz švedskog zatvora u Hag, ali  "dil" sa timom Karle del Ponte nije postignut.

Iz MKSJ tada je procurilo da je Plavšićeva, usled noviih saznanja, radikalno promenila mišljenje i o svom priznanju i delu srpske krivice za rat u Bosni pa je pretila opasnost da se od svedoka tužbe pretvori u svedoka  odbrane, odnosno da govori u korist Miloševića - sa kojim je za vrema rata bila u lošim odnosima.

Takva scenario se nije dopao tužiocu Džefri Najsu i Plavšićeva je vraćena u Švedsku gde je morala da sačeka formalno ispunjavanje uslova za prevremeno oslobađanje.

Bivša predsednica Republike Srpske, nakon nagodbe sa Tužilačtvom,  priznala je u oktobru 2002. godine krivicu za progon muslimana i Hrvata u 37 opština u Bosni i Hercegovini u vreme rata 1992. godine.

Tribunal je Plavšićevu u februaru 2003. godine osudio na 11 godina zatvora.

Prethodno, Plavšićeva se 10. januara 2001. godine dobrovoljno predala Haškom tribunalu pred kojim je 7. aprila 2000. optužena za genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima i teške povrede Ženevske konvencije 1991. i 1992. godine u BiH.

Biljana Plavšić je jedina žena osuđena u Haškom tribunalu, zbog zločina protiv čovečnosti.

Број коментара 44

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво