četvrtak, 20. okt 2011, 16:06 -> 18:11
Mladiću suđenje i za zločin u Bišini
Streljanje tridesetak Muslimana u selu Bišini 1995. godine u predlogu izmenjene optužnice protiv Ratka Mladića, koju je podnelo haško tužilaštvo.
Tužilaštvo Haškog tribunala je sudijama na potvrđivanje podnelo treću izmenjenu optužnicu protiv bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u kojoj je na spisak zločina dodato i streljanje tridesetak Muslimana u opštini Šekovići u leto 1995. godine.

Svi drugi navodi optužnice ostali su isti. Prema predlogu treće optužnice, snage pod Mladićevom kontrolom su 23. jula 1995. u selu Bišina kod Šekovića ubile više od 30 muslimanskih muškaraca, od kojih su neki prethodno bili zatočeni u logoru Sušica u opštini Vlasenica.
Kako je u nedavnoj odluci najavio predsedavajući sudija Alfons Ori, Mladić će na sledećoj raspravi o stanju u postupku, zakazanoj za 10. novembar, biti pozvan da se izjasni o krivici po navodima treće izmenjene optužnice.
Mladić je, u junu i julu, dva puta odbio da se izjasni o krivici, posle čega je sudija Ori, po pravilima Tribunala, u spis uveo da se on ne oseća krivim. U prvom pojavljivanju pred sudijom, 3. juna, Mladić je optužbe nazvao "monstruoznim" i "gnusnim".
Izmenjenom optužnicom, Mladiću se na teret u 11 tačaka stavljaju genocid, zločini protiv čovečnosti nad nesrbima i kršenja zakona i običaja rata tokom sukoba u BiH 1992-95. godine.
U dve tačke, Mladić je optužen za genocid, u ostalih devet na teret mu stavljaju progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, prisilno premeštanje, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje talaca.
Optužnica protiv Mladića usredsređena je na etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95, kampanju terora artiljerijskim i snajperskim napadima na civile tokom opsade Sarajeva u istom periodu, na genocid nad oko 7.000 Muslimana u Srebrenici u julu 1995. i nad nesrbima u još osam opština u BiH i uzimanje međunarodnih talaca u maju te godine.
Po izmenjenoj optužnici, Mladić i predsednik RS Karadžić bili su na čelu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i Hrvata sa teritorija za koje su bosanski Srbi tvrdili da su njihove.
Kako se navodi u optužnici, Ratko Mladić je, radi postizanja tog cilja, delovao u sprezi sa drugima na počinjenju zločina na različitim lokacijama. Kao najviši oficir VRS, Mladić je imao efektivnu kontrolu nad snagama koje su učestvovale u počinjenju zločina. Optužen je da je planirao, potpirivao i naređivao zločine.
Prvu optužnicu protiv Mladića zbog genocida nad 7.000 Muslimana u Srebrenici, Tribunal je podigao 25. jula 1995, ali on je ostao begunac do maja ove godine, kada su ga vlasti Srbije uhapsile u Lazarevu kod Zrenjanina.
