Odbijen zahtev za izručenje Ganića

Britanski sud odbacio zathev Beograda za izručenje bivšeg člana ratnog Predsedništva BiH Ejupa Ganića, smatrajući da bi suđenje u Srbiji bilo "politički motivisano". Srbija ima pravo žalbe na odluku suda. Ganić već u sredu u Sarajevu.

Sud u Vestminsteru odbacio zahtev Srbije za izručenjem bivšeg člana ratnog Predsedništva BiH Ejupa Ganića, za kojim je Beograd raspisao poternicu zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu, 3. maja 1992. godine.

Sudija Timoti Vorkman je odbacio zahtev Beograda, tvrdeći da postoje dokazi da bi suđenje Ganiću u Srbiji bilo "politički motivisano".

"Nisu mi dostavljeni nikakvi novi dokazi koje bi mogao opisati kao zapanjujuće ili pouzdane... Ovaj postupak je bio pokrenut i vođen zbog političkih razloga", rekao je sudija Vorkman.

"Zaključio sam da nema nikakvog validnog opravdanja za otpočinjanje procedure protiv Ganića", rekao je Vorkman i dodao da su dve istrage, jedna koju je vodio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i druga, koju je vodilo tužilaštvo BiH "zaključile da nema dokaza za podizanje optužnice protiv Ganića".

Nije priložen nijedan novi dokaz da bi se to promenilo, rekao je sudija.

"Proveo sam ovde pet meseci... Jedina osveta koju imam na umu je da se vratim u Bosnu i radim sa decom, obrazujem ih i pomognem im da postanu lideri. Istovremeno, spremni smo da otvorimo novo poglavlje u odnosima sa Srbijom", rekao je Ganić po izlasku iz sudnice.

"Dobili smo pozitivnu presudu po svim tačkama... Advokati su nam kazali da nikada nisu čuli ovako jaku presudu", rekla je sarajevskom Dnevnom avazu Emina Ganić, ćerka nekadašnjeg člana predsedništva BiH.

Na taj način, Ganiću je omogućeno da se vrati u Sarajevo.

Srbija ima pravo žalbe Višem sudu, pred kojim će se voditi potpuno novi postupak. Odluka o tome da li će žalba na presudu londonskog suda biti uložena biće doneta uskoro, izjavio je za RTS tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.

Hronologija procesa

Proces za izručenje Ganića počeo je 13. aprila, dostavljanjem zahteva Srbije i dokumenata na osnovu kojih se to traži. Na ročištu koje je trajalo od 5. do 14. jula, obe strane su izvele svedoke. Ganić je, na početku pretresa, optužio Srbiju da "manipuliše britanskim pravnim sistemom", kako bi postigla da on bude izručen Beogradu.

Ejup Ganić je, 1. marta, uhapšen na londonskom aerodromu Hitrou, na osnovu poternice koju je Srbija raspisala za njim i još 18 osoba iz BiH, zbog napada na kolonu JNA u Sarajevu, 3. maja 1992. godine.

Deset dana nakon hapšenja, pušten je iz ekstradicionog pritvora, uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije, do odluke suda o njegovoj ekstradiciji.

Pravosudni organi Srbije pokrenuli su istragu protiv Ganića, u decembru 2008. godine, zbog sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno sporazumu o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.

Prema podacima Centra javne bezbednosti Istočno Sarajevo, u napadima 2. i 3. maja 1992, u Dobroovljačkoj ulici, ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je 215 zarobljeno.

Reagovanja na odluku londonskog suda

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik smatra da je odluka londonskog suda izlobirana od bivših visokih predstanika u BiH Pedija Ešdauna i Kristijana Švarca Šilinga.

"Kada se hapse Srbi, ne vode se ovoliko dugi sudski procesi o ekstradiciji onih koji su odgovorni, nego se oni odmah izručuju zemlji koja ih traži", istakao je Dodik.

Za lidera Partije demokratskog progresa Mladena Ivanića odluka suda je posledica pritiska na londonski sud od strane pojedinih britanskih političara.

"Ovo je još jedna potvrda da Srbi imaju tretman drugorazrednog naroda", smatra predsednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić, ističući da je ovim više nego jasno da "oni favorizuju druge narode, a vode postupke samo protiv srpskog rukovodstva".

Član Predsedništva BiH Željko Komšić je, s druge strane, pozdravio odluku Suda u Londonu, ističući da je reč o ispravnoj odluci Suda, kojom je "velikosrpska politika doživela još jedan poraz, pošto su svi navodi srbijanske strane odbačeni, a svi navodi odbrane prihvaćeni".

Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić je izjavila da optužnicom i suđenjem Ejpu Ganiću treba da se bave pravosudni organi BiH, i da je zahtev Srbije za njegovo izručenje bio politički motivisan.

Prema njenim rečima, Tužilaštvo BiH treba da se bavi zločinom nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulicu, jer je "krajnje je vreme da se procesuiraju slučajevi za koje vlada uverenje da se izbegavaju".

Број коментара 74

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 29. март 2024.
24° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво