Mladićev vojni veštak za rat u Bosni optužio SDA

To je bilo, po svedoku, "okidač za suprostavljanje druga dva naroda" Srba i Hrvata.

Mladićev branilac Dragan Ivetić citirao je iz Islamske deklaracije da "islamski pokret mora uzeti vlast čim bude dovoljno snažan ne samo da sruši neislamski poredak, nego i da izgradi islamski sistem".

"To govori da treba stvoriti oružane formacije koje će stvoriti novu islamsku državu", protumačio je Kovač, po kome je već u maju 1991. SDA formirala paravojske "Patriotsku ligu" i njeno ekstremno krilo "Zelene beretke".

"Početkom rata, 6. aprila 1992, Patriotska liga brojala je 120.000 članova u nizu brigada", rekao je Kovač.

Rat u BiH, po njegovoj oceni, "nije bio međudržavni", zato što "u taj rat nisu došle snage sa strane, osim, u nekim periodima, Hrvatske vojske".

Budući da zaraćene vojske nisu bile profesionalne, "gde god da su se pokrenule oružane formacije, sa njima je išao i narod".

Karakteristika rata u BiH bilo je, prema svedoku, i prisustvo paravojnih formacija, koje je bilo "teško staviti pod kontrolu", zatim "stradanje i patnja naroda", kao i "premeštanje naroda na teritoriju njegovih snaga".

General Mladić, ratni komandant Vojske Republike Srpske, optužen je za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u šest opština imao razmere genocida.

Osvrćući se na navod optužnice protiv generala Mladića za terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, Kovač je negirao da je VRS držala grad pod opsadom.

Kako je rekao, Sarajevo nije bilo "pod opsadom, ni pod blokadom, nego podeljeni grad s međusobnom blokadom srpskog i muslimanskog dela".

Vojni veštak odbrane tvrdio je da je Sarajevo bilo grad "pod vojnom okupacijom", zato što je u njemu bilo 40.000 do 50.000 pripadnika Armije BiH, da bi do kraja rata taj broj narastao na 70.000 vojnika.

Utrošak municije VRS oko Sarajeva bio je, ocenio je Kovač, u skladu sa vojnim propisima, čak i znatno niži od američkih i ruskih standarda.

Za eksploziju na sarajevskoj pijaci Markale, u kojoj je 5. februara 1994. poginulo 66 građana, dok je 140 ljudi bilo ranjeno, svedok je konstatovao da toliki broj stradalih nije mogla izazavati jedna minobacačka granata od 120 milimetara, kako tvrdi optužba.

Kovač je sugerisao da je na Markalama eksplodirala podmetnuta "ojačana eksplozivna naprava sa dodatnim telima i šrapnelima".

Komentarišući navod optužnice koji generala Mladića tereti za genocid u Srebrenici, veštak odbrane je izjavio da, uprkos sporazumu o zaštićenoj zoni UN, ta enklava nije bila demilitarizovana i da je u njoj ostala 28. divizija ABiH sa "10.000-12.000 boraca".

Prisustvo generala Mladića u Srebrenici, na dan njenog pada 11. jula 1995. i sutradan, "ne znači da je on komandovao" neposredno trupama na terenu, ocenio je Kovač, zato što bi "time bili prekršeni propisi VRS".

Svedok je tvrdio i da general Mladić nije obavljao komandnu dužnost dok je, od 14. do 17. jula 1995. bio u Beogradu, i da je tu njegovu dužnost tada "obavljao neko na terenu".

Kovača će tužioci unakrsno ispitivati pošto sutra iskaz da drugi svedok odbrane posredstvom ranije zakazane video veze.

Optužnica generala Mladića tereti i za uzimanje pripadnika Unprofora kao talaca 1995.