Suđenje za ubistvo Ćuruvije nastavlja se u septembru

Današnje ročište je završeno odlukom sudskog veća kojom su ponovo odbili predlog odbrane da se optuženima Ratku Romiću i Milanu Radonjiću ukine pritvor, ili da im se pritvor zameni zabranom napuštanja stana, prenosi Beta.

Sudija Snežana Jovanović navela je da i dalje postoje objektivne i subjektivne okolnosti zbog kojih ne može da dozvole da se brane sa slobode.

Ona je navela da su oni optuženi za delo za koje je zaprećena kazna veća od 10 godina, da odbranu još nisu izneli u celosti, ali i da i dalje postoji mogućnost uznemirenja javnosti.

"Ono što opravdano dovodi do uznemirenja javnosti, jeste da su optuženi za ubistvo bili pripadnici DB-a i da su imali funkciju zaštite javnog reda. Osećaj nesigurnosti kod građana izaziva i činjenica je lišeno života lice koje je bilo urednik dnevnog lista, što sve daje specifičnu težinu", rekla je sudija.

Branilac okrivljenih Romića i Radonjića, advokat Zora Dobričanin Nikodinović navela je da je sudski postupak pokrenut iz političkih razloga i apelovala na sudsko veće da postupa profesionalno i ukine pritvor njenim klijentima.

"Pozivam sud da postupa nepristrasno i nezavisno, da se bavi pravom i da politiku ostavi političarima i medijskim spinerima", rekla je Zora Dobričanin Nikodinović.

Glavni obaveštajni inspektor u Drugoj upravi Resora Državne bezbednosti Ratko Romić negirao je da je umešan u ubistvo novinara i vlasnika lista "Dnevni telegraf" Slavka Ćuruvije 1999. godine, tvrdeći da je primoran da se brani od optužnice, a ne od dokaza.

"Optužnica je neosnovana i kontradiktorna. Ona je veoma opasna, jer pokazuje da bilo ko može da se optuži za bilo šta, a da nema dokaza", rekao je Romić izlažući svoju odbranu.

Za ubistvo Ćuruvije, osim Romića, optuženi su i tadašnji načelnik RDB-a Radomir Marković, načelnik beogradskog centra DB-a Milan Radonjić i pripadnik rezervnog sastava tog resora Miroslav Kurak, koji je u bekstvu i sudi mu se u odsustvu.

Prema navodima optužnice, Kurak je pucao u Ćuruviju, dok je Romić njegovu prijateljicu Branku Prpu udario pištoljem u glavu i onesvestio je.

"Insistirao sam da mi se predoči neposredan dokaz da sam ja 'neopaženo prišao Branki Prpi i udario je pištoljem u glavu', čime sam omogućio delo ubistva, ali nisam ga dobio. Niti sam udario Branku Prpu pištoljem u glavu, niti sam u ubistvu učestvovao na bilo koji drugi način", naglasio je Romić.

Radonjić negirao optužbe

Inače, na početku suđenja bivši načelnik beogradskog centra Državne bezbednosti Milan Radonjić završio je iznošenje odbrane u postupku za ubistvo Slavka Ćuruvije, koji se vodi pred Specijalnim sudom u Beogradu.

Milan Radonjić je kao i na prethodnim ročištima negirao krivicu, a danas je ocenio i da je optužnica pisana na osnovu ukradene dokumentacije DB-a.

"Nikada ništa nisam uradio protiv zakona i nemam ništa protiv da se ispita kompletna služba, zato što sam siguran da je moja delatnost čista kao suza, što se tiče zakona, profesionalizma i odnosa prema poslu", rekao je Radonjić.

Odgovarajući na pitanja članova sudskog veća i advokata odbrane, Radonjić je naveo da je prvi put saznao da DB operativno "obrađuje" Ćuruviju, odnosno da mu tajno prisluškuje telefon dva dana pošto je došao na mesto načelnika beogradskog centra.

Radonjić je naveo da je tog trenutka od svog zamenika saznao da se Ćuruvija prati kao "lice u široj kategoriji", jer je od N. N. lica iz strane ambasade primio novac.

On je istakao da je tog trenutka izdao naredbu da se uspostavi mera tajne pratnje, kako bi se identifikovala Ćuruvijina veza u ambasadi.

"Onog trenutka kada je došlo do kontakta objekta (Ćuruvija) sa vezom i kada je došlo do nove primopredaje, izdao sam nalog da se prati ta veza i da se mera praćenja Ćuruvije prekine", rekao je on i dodao da se ne kaje zbog svoje odluke jer je smatra visoko profesionalnom.

"Sve što sam tada radio i danas bih radio, sve što sam dao od naloga i danas bih dao", poručio je Radonjić.

Prema optužnici, Radonjić je naredio da prestane sa praćenjem Ćuruvije nekoliko minuta pre njegovog ubistva, kako pratnja ne bi videla izvršioce.

Radonjić je kazao i da se on nada da će sudu biti dostavljena dosijea Bezbednosno-informativne agencije (BIA), u kojima se prema njegovim rečima nalaze brojni izveštaji koji su prikupljeni praćenjem telefonske komunikacije Slavka Ćuruvije.

Prema optužnici, Radonjić se tereti da je davanjem podataka i kroz logističku podršku omogućio optuženom Miroslavu Kuraku i Ratku Romiću da ubiju Ćuruviju, dok je sve njih organizovao i plan ubistva osmislio načelnik DB-a Radomir Marković.

Slavko Ćuruvija je ubijen 11. aprila 1999. godine, u vreme NATO bombardovanja Srbije, ispred zgrade u kojoj je živeo u Beogradu.

Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen po nalogu nepoznatih lica iz vrha vlasti zbog "javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti".