Todorović: Mladićev "ađutant" samovoljno streljao

U nastavku suđenja Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom, svedok odbrane Dragan Todorović izjavio je da je, u julu 1995, Mladićev "ađutant" Dragomir Pećanac "samovoljno" odveo vojnike Vojske Republike Srpske da streljaju zarobljene Muslimane iz Srebrenice.

Optužnica tereti generala Ratka Mladića (73), tadašnjeg komandanta VRS, za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana u danima pošto su snage pod njegovim zapovedništvom, 11. jula 1995, zauzele tu enklavu koja je bila pod zaštitom UN, prenosi Beta.

Svedok Todorović, koji je bio intendant u Desetom diverzantskom odredu pri Glavnom štabu VRS, opisao je kako je major Pećanac, 15. jula 1995, došao u bazu odreda u selu Dragaševac i zatražio "grupu vojnika za neki zadatak".

Pećanac se, prema Todorovićevim rečima, uvek predstavljao kao "ađutant" generala Mladića ili šef njegovog obezbeđenja.

"To što je došao, bila je samovolja...Nije bilo ni od koga naređenje, niti od generala (Mladića) napismeno", posvedočio je Todorović, naglašavajući da se on, stoga, protivio da se udovolji zahtevu majora Pećanca.

"Da je naredba bila napismeno, od Glavnog štaba mom komandantu Miomiru Pelemišu, a od Pelemiša meni, ja bi to morao poštovati", rekao je Todorović.

Po svedoku, posle kraćeg natezanja, sa Pećancem su, ipak, pošli Franc Kos, kao vođa grupe, i Brano Gojković, Stanko Savanović, Boris Popov, Marko Boškić i Dražen Erdemović, koji se "dobrovoljno priključio", iako "nije morao" da ide.

Todorović je rekoa i da je on grupu, između ostalog, snabdeo i teškim puškomitraljezom i municijom.

Tvrdio je, međutim, da ni on, ni članovi grupe u tom trenutku nisu znali na koji zadatak idu, zato što im major Pećanac to nije rekao.

Dok ga je unakrsno ispitivao tužilac Piter Makloski, Todorović je rekao da ni po povratku grupe sa terena nije saznao šta su radili, te da je tek iz priznanja Dražena Erdemovića u Hagu 1996. saznao "da je učestvovao u ubistvima Muslimana iz Srebrenice".

Erdemović je priznao da su on i drugi pripadnici Desetog diverzantskog odreda, 16. jula 1995, streljali više od 1.000 muslimanskih muškaraca na vojnoj farmi Branjevo kod Zvornika, a da je u domu kulture u obližnjem selu Pilica, istog dana, ubijeno još oko 500 zarobljenika.

Dražen Erdemović je, zatim, bio ključni svedok Tužilaštva u više haških procesa, a na slobodi je od kada je odslužio petogodišnju zatvorsku kaznu.

Todorović je dodao da je "Erdemović naveo istu grupu kao i ja" iz Desetog diverzantskog odreda, kao sapočionioce zločina. Većini je, posle rata, suđeno ili se sudi pred Državnim sudom BiH.

Na sugestiju tužioca, Todorović je potvrdio da je major Pećanac sprovodio naređenja generala Mladića. "Naravno. Nije izvršavao moja", rekao je svedok.

Zajedno sa majorom Pećancem, do baze Desetog diverzantskog odreda kritičnog dana došao je i Vujadin Popović, bezbednosni oficir Drinskog korpusa VRS, ali je ostao pred kapijom, u svom automobilu, marke "golf", boje "trula višnja", opisao je Todorović.

Todorović je naznačio i da je major Pećanac pomenuo "da bi se trebao sastati sa (potpukovnikom Ljubišom) Bearom, kad krene s tom grupom", negde u okolini Zvornika.

Potpukovnike Bearu, načelnika za bezbednost GŠ VRS, i Popovića, Tribunal je pravosnažno osudio na doživotnu zatvorsku kaznu, proglasivši ih krivim za genocid u Srebrenici.

Po Erdemovićevom svedočenju, jedan od potpukovnika je grupu pripadnika Desetog diverzantskog odreda, vozeći "golf" odveo do vojne farme Branjevo i dao im zadatak da streljaju zarobljene Muslimane, koji su ubrzo počeli da stižu u autobusima.

U dokaze, tužilac Makloski uveo je i revers o 1.200 metaka za teški puškomitraljez, koji su iz arsenala Desetog diverzantskog odreda izdati 16. jula 1995. Erdemović je ranije posvedočio da je upravo iz tog oružja pucano na muslimanske muškarce.

Mladićeva odbrana, sutra će nastaviti svoj dokazni postupak.

General Mladić optužen je i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH koji je u nekim opštinama imao razmere genocida; terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i za uzimanje vojnika Unprofora za taoce, 1992-95.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 20. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво