Kulminacija krize krajem jeseni

Osnovna antikrizna strategija - sprečavanje rasta nezaposlenosti što se postiže realizacijom infrastrukturnih projekata, kaže prvi ekonomista Svetske banke Simeon Džankov. Region će se iz teške krize brže “dočekati na noge”od razvijenijeg dela Evrope zahvaljujući uglavnom jeftinoj radnoj snazi i stabilnom bankarskom sektoru, naglašava Džankov.

Simeon Džankov, prvi ekonomista Svetske banke koji je u obilasku zemalja regiona, predviđa kulminaciju ekonomske krize najesen koja će se najviše ogledati u povećanju nezaposlenosti.

"Istočna Evropa je najpogođenija krizom. Sada je u Rumuniji najteže. Ta zemlja je nedavno sklopila ugovor sa MMF-om a u toku su pregovori sa Svetskom bankom. Mađarska je bila prva na udaru krize, ali od potpisivanja ugovora sa MMF-om i Svetskom bankom, počela je da se opopravlja. U suštini, ceo region je duboko zahvatila kriza. Postoji više razloga. Prvi je taj što su sve zemlje regiona izvozno zavisne od EU, a međunarodna razmena drastično pada. Na primer, u januaru je u srednjoj i istočnoj Evropi izvoz opao za oko 30 odsto", izjavio je Džankov za makedonski Dnevnik.

"U Rumuniji, Češkoj i Poljskoj beleži se pad trgovine od oko 40 odsto. Situacija je loša i u Bugarskoj gde je izvoz smanjen za oko 32 odsto. Svuda u regionu izvoz pada i po obimu i po vrednosti. Još jedan razlog pogođenosti krizom regiona je taj što je u poslednjih 5 godina region uglavnom zavisio od stranih investicija".

"I one su u opadanju ali ne tako brzom kao što je u međunarodnoj trgovini. Treći faktor je smanjenje toka kapitala . Kada se svi ti faktori spoje, razumljivo je zašto je u regionu tako teška situacija. Neke države kao na primer Mađarska brže su ušle u krizu jer su imale makroekonomske probleme i veliki deficit. Bugarska, Makedonija i Turska nemaju te probleme, što je uostalom i sprečilo njihov brz ulazak u krizu", kaže Džankov.

Na osnovu pada investicija i izvoza, Džankov prognozira da će kriza u regionu kulminirati s kraja jeseni, a početkom zime. Na udaru će biti radna mesta i trgovinska razmena.

"Još je rano reći kada će svet ili region izaći iz krize. Na to će uticati vlade država u regionu ali i svetska politika. Globalno rešenje najviše zavisi od SAD-a. Predsednik Obama je preduzeo velike reforme, neke od njih već su dale dobar rezultat u američkoj ekonomiji. Iako slabo, neki ekonomski indikatori počinju sa rastom" ocenjuje prvi ekonomista Svetske banke.

Globalno rešenje krize dolazi iz Amerike

Džankov smatra da će u septembru biti izvesno da li je antikrizni program uspešan ili su potrebne dopunske mere.

"SAD su ključni faktor jer Federalne rezerve imaju veliku moć koja se ogleda u emitovanju velikih količina novca preko bankarskog sistema. Osim toga, dolar je jedna od svetski dominantnih valuta kojom se u celom svetu trguje i koja ima moć na na svetskom nivou pojača investicije i trgovinu. Ukupno je planirano da se doštampa 3 milijarde dolara. Videćemo da li će to dati efekte. Evropska centralna banka još je u dilemi da li da počne da štampa evre. O tome u Uniji još nije postignut dogovor. Zato, ako postoji globalno rešenje krize, ono će doći iz SAD-a a ne iz Evrope.

Nezaposlenost u SAD-u, u avgustu 2008. godine, bila je oko 5 odsto a sada je 8,6 odsto. U Zapadnoj Evropi nekoliko država ima nezaposlenost iznad deset odsto.

"Zaposlenost pada u Rumuniji i Bugarskoj a pretpostavljam da će se smanjiti i u Makedoniji. Izvesno je da da će nezaposlenost na globalnom nivou da raste imajući u vidu smanjenje investicija i pad trgovinske razmene. Zapadnoevropske države projektovale su nezaposlenost na godišnjem nivou od 12 odsto, što je duplo više nego prošle godine", naglašava Džankov.

"Makedonija, Bugarska, Slovačka i Slovenija se zbog dobre fiskalne i makroekonomske politike još drastično nisu susrele sa tim problemom. Države koje su brzo ušle u krizu imale su veliki budžetski deficit, a države sa niskim deficitom daje vreme vladama da reaguju. Sada ipak, nema baš mnogo vremena", upozorio je Džankov.

Kriza u regionu neće duže trajati nego na Zapadu

Džankov je dodao da ne veruje u prognoze prema kojima će kriza u regionu trajati duže u odnosu na Zapad jer je izvozno orjentisana i zavisna od stranog kapitala.

"Problem u svetu nije kapital, banke ga imaju ali ga ne koriste jer čekaju eventualno nove udare krize. Kada takav kapital "stoji dugo", opada mu vrednost. " upozorava Džankov i naglašava da će uslova za kretanje kapitala biti u državama sa jeftinom radnom snagom i uslovima za rast produktivnosti kao što su Srbija, Makedonija i Bugarska.

"Ubeđen sam da će zemlje istočne. Evrope brže izaći iz krize od zapadne, jer tamo ima strukturnih problema koji se ne mogu brzo rešiti. Sa druge strane, istočna. Evropa ima dobru "biznis klimu" koja će uz pomoć Svetske banke i dalje da se poboljšava." procenjuje Džankov.

Prvi ekonomista Svetske banke tvrdi da će se države u regionu sa "odgovarajućim reformama, razviti čak i više u odnosu na period pre krize".

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
11° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи